(FOTO) Održana komemoracija u Krnjeuši: 78. obljetnica stradanja župnika i 240 Hrvata katolika

Foto: Župa Drvar

U povodu 78. obljetnice stradanja, u Krnjeuši kod Bos. Petrovca održana je 10. kolovoza 2019. komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više od 240 katolika iz te uništene župe koji su stradali početkom kolovoza 1941.

Svetu misu na groblju “Kod Križa” predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s drvarskim župnikom don Davorom Klečinom koji pastoralno skrbi i za uništenu župu Krnjeuša. Na molitvenom sjećanju u Krnjeuši okupilo se 30-ak vjernika iz Bos. Petrovca, Bihaća, Banje Luke, Drvara, Bos. Grahova, Livna, a pristigli su čak iz daleke Njemačke i Kanade. Posebno je bio zapažena nazočnost općinskog vijećnika iz Bos. Petrovca Adnana Družića, priopćavaju iz župe Drvar.

Na početku sv. Mise najprije je domaći župnik don Davor Klečina ukratko opisao stradanje župnika Krešimira Barišića ali i cijele župe Krnjeuša. Specifičnost pokolja u Krnjeuši jest u činjenici da su više od 2/3 civilnih žrtava bile žene i mala djeca. Pogrom nad Hrvatima i Katoličkom Crkvom, ne samo u Krnjeuši, nego na cijelom području zapadne Bosne i istočne Like zahvaćenim tzv. “ustankom” iz ljeta 1941., jest genocid, etnocid i kulturocid u pravom smislu te riječi. A ono što je posebno zastrašujuće jest memoricid koji su tadašnje komunističke vlasti sustavno – nakon 2. svjetskog rata i cijelo vrijeme socijalističke Jugoslavije – provodile nad događajima u Krnjeuši iz kolovoza 1941. Nastojalo se ubiti svako sjećanje na te događaje, a Krnjeušani koji su preživjeli pokolj – razasuti diljem Hrvatske i svijeta – te su događaje međusobno prepričavali doslovce šaptajući.

U svojoj homiliji biskup Komarica je istaknuo da je dobro da se vjernici molitveno okupljaju o obljetnici stradanja svojih mučenika na mjestu njihova mučeništva. Vezano za tragične događaje u Krnjeuši iz kolovoza 1941.,biskup je naveo da su istina i pravda spore, ali da kad-tad dođu na vidjelo i trijumfiraju.

U tom svjetlu dodao je biskup da je vjerničko spomen-okupljanje u Krnjeuši najbolja borba protiv laži i memoricida koji se sve do danas provode nad događajima u Krnjeuši i svim nevinim žrtvama pokolja. Potom je biskup ocrtao svijetli lik krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića za kojega postoje brojna svjedočanstva kako se u ona teška vremena brinuo, ne samo za svoje vjernike katolike, nego i za ostale, poglavito pravoslavce kojima je pomagao na razne načine. Pozvao je vjernike da nasljeduju svijetli primjer župnika Barišića u vjernosti Bogu, pa i pod cijenu najvećih žrtava. Biskup je također istaknuo da sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine u sebi, ili ne daj Bože mržnje, nego poziv da ljubimo svoje neprijatelje i progonitelje i molimo za njihovo obraćenje od zlog puta jer su i oni djeca Božja koja se trebaju spasiti.

Na koncu sv.Mise biskup je pred spomen-križem izmolio molitvu odrješenja za ubijenog župnika Barišića, sve nastradale vjernike u Krnjeuši i sve pokojnike koji počivaju na tom groblju.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.
Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.

Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina. Žrtve pokolja u Krnjeuši nisu dostojno ni kršćanski pokopane na groblju nego su njihove kosti razasute po brojnim vrtačama i jamama toga dijela Podgrmečja.

Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i susjedne katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici, dok su župe Ključ i Glamoč desetkovane. Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.

Zbog navedenih zločina, na širokom području zapadne Bosne i istočne Like, tada je uništen svaki trag hrvatske i katoličke nazočnosti, od rijeke Sane do obronaka Velebita i od Glamočkog polja preko Krbave do Ličke Plješivice.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr