Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe krenula je u subotu prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Gospe sinjske u procesiji nosili su sinjski alkari.
Procesiju je predvodo nadbiskup zagrebački i izaslanik Pape Franje kardinal Josip Bozanić, koji predvodi i misno slavlje po završetku procesije.
U procesiji u Sinju sudjelovalo je nekoliko desetaka tisuća vjernika, a po nekim informacijama nazočno ih je gotovo 100.000. Sinjani su rekli kako se ne sjećaju da je ikada na blagdan Velike Gospe bio nazočan toliko velik broj vjernika.
Krećući se sinjskim ulicama, sudionici procesije pjavali su pjesme u slavu Gospe sinjske. To pjevanje povremeno je prekidano porukama preko razglasa, u kojima se među ostalima čuje: “Danas smo postali opasnost sami sebi jer smo međusobno posvađani i podijeljeni”, “Gospe sinjska oslobodi nas pošasti bijele kuge”.
Među sudionicima procesije viđeni su, među inima, i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Misi, koja je u tijeku, nazoči i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Svetkovina Velike Gospe u Sinju ove je godine u znaku 300. obljetnice slavne pobjede šačice kršćanske vojske nad premoćnom turskom vojnom silom pod Sinjem posredovanjem Gospe, 15. kolovoza 1715. godine.
Papa Franjo u pismu izrazio zadovoljstvo njegovanjem marijanske pobožnosti u Sinju
Na misnom slavlju u Sinju u povodu svetkovine Velike Gospe i 300. obljetnice svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske u subotu je pročitano pismo pape Franje, kojim je zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Josipa Bozanića proglasio svojim izvanrednim izaslanikom na tom slavlju, izrazivši zadovoljstvo njegovanjem marijanske pobožnosti.
“Dok umom i mislima hrlimo k ljubljenomu hrvatskome narodu, veoma smo obradovani ljepotama marijanske pobožnosti koja se njeguje u svetištu Blažene Djevice Marije u Sinju. Naime, nije nam nepoznato koliko su se Sinjani, poticani braćom franjevcima, 1715. godine žarko utjecali Bogu da njihov grad bude pošteđen od neprijateljskih navala. Može li tko posumnjati da bi presveta Majka Božja prestala štititi svoje sinove izrgnute svakojakim prijetnjama. Štoviše, Blažena Djevica Marija ljubavlju grli sve članove otajstvenoga tijela Kristova, a Crkva je zbog toga već od davnina naziva odvjetnicom i posrednicom milosti”, navodi Sveti Otac u pismu.
Ističe kako marijanska pobožnost očituje duboku vezu presvete nazaretske žene s božanskim planom otkupljenja ljudskog roda, zbog čega ga je, kaže, uvelike razveselila vijest o slavlju prigodom 300. obljetnice pobjede Čudotvorne Gospe Sinjske. Rado je, dodaje, poslušao molbu Marina Barišića, nadbiskupa mitropolita splitsko-makarskoga, da pošalje svoga izaslanika u Sinjsko svetište.
“Prihvaćajući tu usrdnu molbu, obraćamo se tebi, časni naš brate, jer se nadamo da ti, koji si urešen kardinalskim dostojanstvom i privržen marijanskoj pobožnosti, možeš uvelike pridonijeti da se sudionici toga događaja osjećaju sigurnijima glede bezgranične ljubavi, kojom ih ljubimo i gorljivosti kojom za njih izlijevamo svoje molitve. Stoga te ovim pismom imenujemo izvarednim našim izaslanikom i proglašavamo te našim predstavnikom kod Sinjskoga svetišta, 15-oga dana mjeseca kolovoza ove godine”, poručuje Papa kardinalu Bozaniću.
Poziva da to slavlje bude očitovanje pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, “koja s pravom i po zasluzi prima početak i snagu”.
“Želimo da ti, časni Naš brate, sudionicima slavlja navjestiš koliko je kršćanima dragocjen primjer Majke Božje, koja poziva kršćane na dublju vjerničku poslušnost Bogu i potiče na duhovno zajedništvo s njezinim sinom. Ne propusti u Naše ime s izrazima blagonaklonosti pozdraviti nadbiskupa splitsko-makarskoga Marina Barišića i ostale nazočne biskupe, svećenike, oce Reda Manje braće, druge redovnike i redovnice, kao i sve Kristove vjernike laike. Na kraju, molimo svemogućega Boga da povjerenu službu brižljivo obaviš kako bi Gospodin sve sudionike jubilarnoga slavlja obdario obilnim milostima. Posrednik, pak, i glasnik nebesnih darova neka bude apostolski blagoslov koji tebi, časni Naš brate, rado u gospodinu podijeljujemo”, stoji u pismu pape Franje.
Kardinal Bozanić: dosta nam je podjela, molimo za hrvatsko zajedništvo
Dosta nam je podjela, želimo li napredak hrvatskom narodu i domovini potrebna je opća suglasnost oko temeljnih pitanja, poručio je u subotu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći u Sinju, kao izaslanik pape Franje, svečanu misu u povodu svetkovine Velike Gospe i 300. obljetnice svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.
“Danas u Sinjskom svetištu molimo za hrvatsko zajedništvo. Dosta nam je podjela! Ako želimo napredak svom narodu i domovini potrebna je opća suglasnost oko temeljnih pitanja. Otvorenost daru života i zaštita obitelji i ljudskoga života u obitelji danas postaje gorućim pitanjem. O tome ovisi budućnost našega naroda. Ideologije koje se zasnivaju samo na ekonomskoj računici vode u vrijednosnu izgubljenost”, istaknuo je Bozanić.
Naglasio je kako radost i zajedništvo života, kako u obitelji tako i u domovini, nisu nikada presudno ovisili o ekonomskoj moći. To je, dodao je, dobro poznato očevima i majkama cetinskoga kraja, gdje su mnogi potekli iz obitelji s brojnim djecom i znaju da se u takvim obiteljima, unatoč i mogućoj oskudici, gradi povjerenje, odvažnost u susretu sa životnim nedaćama, osjetljivost za druge, odgovornost za zajedničko dobro.
Bozanić je rekao da se na Veliku gospu moli i za mir u svijetu, za sve koji su posebno pogođeni i strepe za život svojih najbližih. “Diljem svijeta bukte ratovi, i žarišta ima na toliko mjesta da papa Franjo često govori o tinjajućem, tihom, trećem svjetskom ratu. Nekima je sve to očito igra. No, rata se igraju i ratove izazivaju samo ljudi i režimi koji nisu dozreli, koji se pred drugima žele potvrditi silom, umjesto da svojom čestitošću izazivaju poštovanje”, naglasio je.
Napomenuo je kako marijanska svetišta jačaju jedinstvo Crkve i naroda, a ono sinjsko povezuje hrvatski jug i sjever, istok i zapad, hrvatske vjernike iz Bosne i Hercegovine, kao i one iz dalekoga svijeta, osnažujući ih i pomažući im. Dodao je kako je blažena Gospa uvijek suputnica na životnim putovima vjernika, koji s mole da im pomogne i zaštiti ih da ne trebaju napustiti svoj dom i domovinu.
Bozanić je kazao kako sinjska riznica čuva spomen na događaje iz prošlosti, u kojima se promatra očitovanje Božje prisutnosti po Blaženoj Djevici Mariji prije tri stoljeća, kada su Sinjani obranili svoj kraj od nadmoćne osmanlijske vojske. “Ne zaboravite, braćo i sestre, tu svetu uspomenu koju čuva ovo Svetište. Znajte u tome stoljetnome znaku prepoznati snagu molitve vaših predaka, kako bi i vaša molitva u svakoj vašoj potrebi i nevolji bila ojačana čvrstim pouzdanjem u zagovor Nebeske Majke”, poručio je.
Ustvrdio je kako bez Gospe ni jedno događanje vezano uz obranu Sinja nema istinski smisao, te da je ta istina ostala sačuvana i u viteškoj igri Sinjske alke. “Privremeni pokušaji – u ona hrvatskom narodu i katoličkoj vjeri nesklona vremena – da se ta sraštenost odvoji pokazali su se tek kao prolazne zablude i stranputice, daleke od duše naroda”, istaknuo je Bozanić.
Vjernike cetinskoga kraja pozvao je da imaju mudrosti i viteške hrabrosti othrvati se svim izazovima i ponudama, kojima se, kaže, želi potisnuti spomen na odanost Gospi, na snažnu vjeru cetinskoga puka, na junačku privrženost hrvatskoj domovini. “Povezanost i pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj ostaje smjerokazom za budućnost nama kršćanima u Hrvatskoj, da ne dopustimo razdvajanje svoje vjere od društvene zbilje i od zalaganja za dobro, da se ne sramimo svjedočiti istinu neba u zemaljskim poteškoćama, da ne zaniječemo Boga i ne gubimo pouzdanje u njega”, naglasio je.
Uz hrabrost alkara, dodao je, važno je istaknuti i snagu i nježnost žena, koje znaju s odgovornošću prihvaćati vlastite snage, darove i mogućnosti, ali ujedno ostati otvorene Božjim nadahnućima i pozivu koji je iznad ljudskih sposobnosti i umijeća. “Toliko nam je puta u hrvatskome narodu i društvu potrebna ženska snaga koja živi u nježnosti i stvaralačkoj maštovitosti, koja brani život i očituje svoju vjeru, koja zna izreći istinu na način koji prodire do srži, ali ne odbacuje čovjeka, koja prepoznaje opasnost, ali se ne boji stupiti pred bilo koju razornu moć, koja upozorava na stranputice i ne odustaje od zajedništva; koja poznaje rastanke i čekanja ne gubeći nadu u radost povratka”, rekao je Bozanić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
