Sisački biskup Vlado Košić posjetio je, u srijedu 21. kolovoza, gradilište spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu kako bi se upoznao s izvedenim radovima koji su ušli u završnu fazu.
> Zrin – mjesto zločina nad Hrvatima i grad u koji im je bio zabranjen povratak
U pratnji ravnatelja Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marka Cvitkušića, člana Zaklade Damira Borovčaka i izvođača radova Davora Vrbaneka, biskup se uvjerio da će do blagoslova crkve 14. rujna sve biti završeno. Trenutno se na crkvu nanosi fasada, a sljedećih dana dolazi na red krovni pokrov kao i uređenje unutrašnjosti.
Također se pripremaju ploče s imenima 291 ubijenog Zrinjanina koje će biti postavljene na pročelju crkve, a akad. kipar Ivan Kujundžić izrađuje kameni oltar, ambon i svetohranište koji će u crkvu stići do blagoslova.
Misno slavlje i blagoslov crkve, na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu, 14. rujna, s početkom u 10.30 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Svi koji žele pomoći u izgradnji crkve Našašća Svetog Križa svoje darove mogu uplati na račun Zaklade za gradnju župne crkve Našašća sv. Križa u Zrinu, Trg bana Josipa Jelačića 9, Sisak, IBAN: HR5823400091510584938, SWIFT: PBZGHR2X.
Zločin nad Hrvatima Zrina
U tom gradiću današnje Banovine, općina Dvor počinjen je strašan zločin nad nevinim civilnim hrvatskim stanovništvom. Zločin se ističe i po tome što i danas u tom mjestu ne živi nitko, a 45 godina potomcima Zrinjana bila je zabranjena čak i posjeta rodnom mjestu, a kamoli povratak. Zrin se nije smio ni spominjati.
U doba bezumlja Drugog svjetskog rata i stradanja brojnih civila svih nacionalnosti i vjera, u zoru 9. rujna 1943 godine u selo su upale komunističke i partizanske postrojbe sastavljene od dijelova Prve, Druge i Sedme banijske brigade od oko 4500 ljudi koje su bile pod vrhovnim vodstvom Generalštaba i Josipa Broza Tita.
Branitelji Zrina u okruženju srpskih mjesta su bili njegovi stanovnici naoružani lovačkim oružjem. Nakon 16 sati borbe Zrin je pao u ruke partizana, a Glavni Štab partizanske vojske donosi odluku da se Zrin spali do temelja jer nitko od njegovih stanovnika nije bio u partizanima.
O tome svjedoči i dopis OZNE Banija od 20. Prosinca 1944: ‘Vama je dobro poznato da je GŠH odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno, pošto unatoč svih napora dvije i pol godine rata nije se moglo naći ni jednoga čovjeka ni žene koji bi držali vezu s partizanima.’ Zrin je spaljen do temelja, a ubijeno je 213 stanovnika Zrina.
Najmlađa žrtva bila je stara 15 dana, a ubijeno je 12-ero malodobne djece, od koje troje mlađe od godinu dana. Treba reći da je i prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943., ubijeno 37 Zrinjana i to kada su odlazili iz Zrina po putevima, na rad u poljima i to uglavnom od susjednih Srba. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946. ubijeno je još 28 stanovnika Zrina.
Sisačka biskupija 2014. započela je arheološka istraživanja na mjestu crkve. Utvrđeno je da se ispod nje nalaze ostatci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, no pronađeni su i ostatci ispremještanih ljudskih kostiju. Analize su pokazale da je riječ o ljudima iz vremena Drugog svjetskog rata, a prema riječima Zrinjana tu je bačen jedan dio pobijenih u masakru 1943. godine.
Za ovaj zločin nije nitko odgovarao.
*Ako želite materijalno pomoći u izgradnji crkve Našašća Svetog Križa, podatke o računu za uplatu možete pronaći ovdje.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
