(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (10): Jeste li znali ovih 5 činjenica o požeškoj katedrali sv. Terezije?

Foto: Rosier-HR, commons.wikimedia.org; pozeska-biskupija.hr; fotomontaža: narod.hr

Barokna crkva svete Terezije Avilske u Požegi katedralom je postala 1997. kada je papa Ivan Pavao II. utemeljio Požešku biskupiju. Do tada je područje Požeške biskupije bilo dijelom Zagrebačke nadbiskupije.

U nastavku donosimo 5 zanimljivih činjenica o katedrali koje biste trebali znati.

1. Prema želji carice Marije Terezije crkva je posvećena njezinoj zaštitnici – sv. Tereziji Avilskoj

Današnja katedrala građena je od 1537. do 1689. godine zaslugom zagrebačkog biskupa  Franje Thauszyja ( 1698. – 1769.) i carice Marije Terezije. Požega se prije toga, od 1537. do 1689. nalazila pod osmanskom vlašću. Nakon oslobođenja od Turaka, taj je prostor dodijeljen Zagrebačkoj biskupiji te je biskup Franjo Thauszy naumio Požegu uspostaviti crkvenim središtem slavonskoga dijela biskupije.

O namjeri biskupa Thauszyja da Požegu učini središtem slavonskog dijela zagrebačke biskupije svjedoči najprije Sjemenište koje je on utemeljio 1754. Zatražio je potom od bečkoga dvora dopuštenje da se uz isusovačku gimnaziju, otvorenu 1699. u Požegi, utemelji i visoka škola Academia Posegana. Ona je pod vodstvom isusovaca započela djelovati u školskoj godini 1760/61., kao prva javna visoka škola u Slavoniji, i u njoj su se školovali budući svećenici za slavonski dio Zagrebačke biskupije.

Nakon toga dolazi do gradnje katedrale. Biskup Thauszy odlučio je utemeljiti novu župu i za nju izgraditi župnu crkvu na prostoru ispod tvrđe, na mjestu vojnih spremišta. Gradske vlasti usprotivile su se toj namjeri pa je biskup od carice Marije Terezije zatražio i dobio dopuštenje za izgradnju crkve, kao i arhitektonski projekt te materijalnu potporu.

Prema želji carice Marije Terezije nova je crkva posvećena upravo njezinoj nebeskoj zaštitnici – sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici iz XVI. stoljeća, koja je reformirala karmelićanski red.

Interijer katedrale izgrađen je u baroknom i rokoko stilu. U središtu je oltar sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar sv. Ivana Nepomuka, dar Franje Nádasdya te oltar sv. Mihaela Arkanđela. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya.

2. Izvorni zvonik katedrale stradao je u oluji 1926.

Katedrala dominira središnjim baroknim trgom sv. Terezije koji se nalazi u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila požeška srednjovjekovna utvrda.

Veliko nevrijeme 1926. srušilo je kapu zvonika na krov crkve, probijen je bio svod te oštećen namještaj, no doprinosom gradske uprave i župne zajednice sve je popravljeno. Podignut je novi zvonik koji je visok 63 m.

Prigodom 150. obljetnice proglašenja dogme o Bezgrješnome začeću BDM, 8. prosinca 2004., pet novih zvona podignuto je na katedralni zvonik. Od dotadašnjih pet zvona, nabavljenih 1923., odnosno nakon I. svjetskog rata kada su sva bila rekvirirana u ratne svrhe, najveće zvono posvećeno Presvetomu Trojstvu ostalo je na katedralnom zvoniku, tri zvona darovana su za crkvu Milosrdnoga Isusa u požeškoj župi sv. Leopolda Mandića, a najstarije manje, napuknuto zvono smješteno je u Dijecezanski muzej Požeške biskupije. Tako požeška Katedrala, uz jedno staro i pet novih, ima sada šest zvona. Novih pet zvona s motivom Zdravo Kraljice nose reljef grba Požeške biskupije. Najveće zvono promjera 1360 mm, težine 1500 kg, ugođeno na ton d¹, nosi natpis: “Darovao dr. Antun Škvorčević, požeški biskup. Krist danas i uvijeke!”

Vanjska fasada katedrale, kao i čitav trg ispred nje, uređena je i obnovljena povodom 20. obljetnice utemeljenja Požeške biskupije, 2017.

3. U kripti katedrale čuva se relikvija sv. pape Ivana Pavla II.

Kripta katedrale posvećena je osnivaču Požeške biskupije – danas svetome, papi Ivanu Pavlu II. Kripta je uređena 2013. u suvremenom stilu. U njoj se nalazi kip Ivana Pavla, a uz oltar se čuva i relikvija ovoga sveca – komad tkanine natopljene njegovom krvlju.

Prema zamisli akademkinje Marije Ujević Galetović, kripta ispod središnje lađe uređena je 2013. kao kapela sv. Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije. U središte toga prostora postavljen je njegov lik u veličini višoj od naravne i izliven u bronci, a djelo je to spomenute kiparice Ujević Galetović.

Na zidu iza oltara nalazi se relikvijar u obliku zemaljske kugle u kojem su položene Svečeve moći, dar kardinala Stanisława Dziwisza, dugogodišnjega Papina tajnika. Sam zid urešen je mozaikom nebeskoga svoda u plavo tirkiznoj boji slikara Vatroslava Kuliša.

Uređenjem ove kripte požeška je katedrala postala prostorom koji povezuje kasnobraoknu umjetnost sa suvremenom. Jedan od dobrih poznavatelja umjetnosti i njezine uloge u liturgijskome prostoru, prof. Tomislav Buntak, o požeškoj je Katedrali napisao: „Način kako su uključena suvremena djela u barokni okvir i ritam unutarnjeg prostora odiše promišljenošću, odmjerenošću i kvalitetom.”

4. Riznica katedrale jedan je od najvrjednijih postava sakralne baštine u Hrvatskoj

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Crkva sv. Terezije Avilske darom dobročinitelja i marom svojih župnika prikupila tijekom više od 250 godina značajan broj sakralnih predmeta, obogativši tako hrvatsku sakralnu baštinu. Ta je zbirka jedna je od najvrjednijiih postava sakralne baštine u Hrvatskoj.

Već je carica Marija Terezija, prilikom posvete katedrale, 1763., darovala komplet vrijedne liturgijske odjeće te kalež.

U riznici je nekoliko veoma vrijednih gotičkih kaleža iz XV. i XVI. stoljeća koji su s misnicom iz XV. stoljeća najstariji dio katedralnih sakralnih predmeta.

Sačuvano je više liturgijskih odijela iz XVIII. stoljeća, a posebnu pozornost privlači misnica i mitra biskupa Franje Thauszyja, graditelja i posvetitelja crkve. Po brojnosti i načinu izrade osobito značenje imaju liturgijski tekstilni predmeti s konca XIX. i početka XX. stoljeća, nabavljeni u vrijeme tadašnje obnove crkve sv. Terezije. Tu su i liturgijske knjige među kojima se ističu tri rukopisa iz XVII. stoljeća s notnim napjevima na četiri crte i s bogato urešenim inicijalima.

Svi spomenuti predmeti, kao i neki drugi, čuvaju se najvećim dijelom u Riznici požeške Katedrale smještenoj u oratoriju iznad sakristije, uređenoj 2015., a dijelom u požeškome Dijecezanskome muzeju otvorenom 2016. godine. Liturgijski predmeti i liturgijska odjeća svjedoče o vjeri i ljubavi brojnih, nerijetko skromnih ljudi koji su željeli pridonijeti slavi Božjoj i ljepoti liturgijskih slavlja ili iskazati svoje poštovanje prema prvome požeškom biskupu.

5. Slike u katedrali izradili su veliki hrvatski slikari Oton Iveković i Mato Celestin Medović

Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća u crkvi su izvedeni značajni obnoviteljski zahvati. Tada je određeno da će dotada bijeli zidovi bi oslikani. Zidove je trebao oslikati talijanski slikar A. Antonini. No, njegova ponuda nije prihvaćena pa je oslikavanje crkve 1899. povjereno hrvatskim umjetnicima Mati Celestinu Medoviću i Otonu Ivekoviću.

U apsidi svetišta iznad glavnoga oltara njih dvojica zajednički su izradila fresku Presvetoga Trojstva, a na svodu svetišta Celestin Medović naslikao je Uznesenje sv. Terezije u nebo.

Mato Celestin Medović: Sv. Terezija Avilska u požeškoj katedrali, pozeska-biskupija.hr

Na svodu glavne lađe Medović je naslikao Evanđeliste Mateja i Marka, a Iveković Evanđeliste Luku i Ivana. U apsidi središnje lađe na desnoj strani Medović je prikazao Isusa na Maslinskoj gori, a Iveković u apsidi s lijeve strane Navještenje Marijino. Na stupovima središnjega dijela glavne lađe Medović je na desnoj strani izradio impozantni lik Sv. Metoda, a Iveković na lijevoj strani Sv. Ćirila te na svodu iznad pjevačkoga kora i orgulja Sv. Ceciliju, zaštitnicu crkvene glazbe.

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (1): sveti Jakov u Šibeniku- znate li da je granata u Domovinskom ratu pogodila i oštetila njezinu kupolu?

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (2): 5 fascinantnih podataka koje morate znati o katedrali sv. Petra u Đakovu!

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (3): Znate li da je zagrebačka katedrala sve do početka 20. stoljeća bila opasana zidinama?

(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (4): Znate li legendu o čudotvornom raspelu koje se nalazi na oltaru riječke katedrale?

(FOTO) Upoznajmo hrvatske katedrale (5): znate li što se nalazi ispod današnje dubrovačke katedrale i kako je to otkriće promijenilo saznanja o povijesti Dubrovnika?

(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (7): Znate li da trogirska katedrala ujedinjuje stilove od romanike pa sve do baroka?

Upoznajmo hrvatske katedrale (8): znate li zašto je bjelovarska katedrala posvećena upravo sv. Tereziji Avilskoj?

(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (9): Znate li da je zadarska katedrala sv. Stošije najveća crkva u Dalmaciji?

Izvor: narod.hr/pozeska-biskupija.hr