Crkva svete Terezije Avilske u Bjelovaru postaje bjelovarskom katedralom 2009., kada je papa Benedikt XVI. osnovao Bjelovarsko-križevačku biskupiju. No sama crkva je starija – njezina izgradnja seže u doba Marije Terezije, koja je i osnovala grad Bjelovar.
U vrijeme osmanskih provala bjelovarsko se područje nalazilo na samoj granici osvojenih područja te je neprestano bilo pustošeno i prelazilo iz ruke u ruku. Tek u razdoblju 1591.-1594., kada je došlo i do velike pobjede kod Siska, dolazi do zaustavljanja osmanskih provala. Širok pojas zemlje od Moslavine i Čazme do Drave ponovno je u hrvatskim rukama te se podižu nove utvrde i počinje naseljavanje Vojne Krajine. Jedna od utvrda bila je i Bjelovar.
Marija Terezija osniva Bjelovar i utemeljuje župu
Kada su se krajem 17. i početkom 18. stoljeća u Vojnoj Krajini zaredale pobune Vlaha, carica Marija Terezija 1756. određuje da se u središtu krajiških pukovnija podigne novo snažno vojno uporište- grad Bjelovar. Grad je izgrađen planski, s pravilnom kvadratnom strukturom ulica – kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Bečki dvor, kao patron župa u Vojnoj Krajini, 1771. određuje da se u Bjelovaru osnuje župa i povjeri redovnicima pijaristima. Tako u Bjelovar dolaze braća Hubert i Ignacij Diviš, po nacionalnosti Česi, pijaristi, koji su odgajali djecu i mladež. Ondje zatječu malu kapelicu te odlučuju izgraditi novu crkvu – svete Terezija Avilska.
Sveta Terezija Avilska bila je svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je osnovala Bjelovar. Stoga je novi grad posvećen upravo toj svetici. Gradnja crkve je započela 1765., a završila 1770. Na blagdan sv. Terezije Avilske – 15. listopada 1772. crkvu je posvetio zagrebački biskup Josip Galjuf.
Kao redovnici koji se bave školstvom, pijaristi otvaraju školu za djecu vojnih časnika, a uskoro ju počinju pohađati i građanska djeca. Lijevo i desno od crkve Pijaristi grade svoj kolegij i školu, gdje su djelovali sve dok car Josip II nije ukinuo njihov red. Godine 1789. vođenje bjelovarske župe preuzeli su biskupijski svećenici.
Odlike kasnog baroka
Katedrala je izgrađena u baroknom stilu. Bogati oblici pročelja katedrale nose odlike kasnog baroka. Pročelje je raščlanjeno pilastrima s polukapitelima i nišama, a iz njega se uzdiže zvonik visok 52 metra, kao urbanistička vertikala grada.
Crkva je građena kao jednobrodna građevina, sa zaobljenim svetištem na istoku i glavnim pročeljem na zapadu. Pjevalište s orguljama, izgrađeno s oznakama baroka, poduprto s dva kamena stupa nosača u sredini, nalazi se na zapadnoj strani. Ispod pjevališta nalazi se crkveno predvorje i kapela Srca Isusova. Prozori crkve su oslikani, a postoje i zidne slike iz 1937. slikara Lovre Sirnika.
Veliki potres 1880. i Bolleova obnova
Glavni oltar posvećen je sv. Tereziji Avilskoj. Crkva je do potresa 1880. imala šest pokrajnjih oltara, no nakon obnove ostala su samo sva- posvećena Blaženoj Djevici Mariji i sv. Josipu. Pokrajnje oltare nekada su krasile vrlo vrijedne oltarne slike. One su 1847. godine poslane u Beč na obnovu, ali su prijevarom zadržane u Beču, a umjesto njih su u Bjelovar poslane bezvrijedne slike.
Nakon razornog potresa 1880. pristupilo se obnovi crkve. Tako je 1886. godine iz Zagreba pozvan obnovitelj zagrebačke katedrale, Herman Bolle, da kao graditelj pogleda župnu crkvu u Bjelovaru i načini nacrte s troškovnikom za njezinu obnovu. Da bi se u crkvi dobilo više prostora, odlučeno je da se uklone oltari sv. Ivana Nepomuka i sv. Josipa Kalasancija, a njihovi kipovi da se postave desno i lijevo na glavnom oltaru.
Unatoč prijedlozima o gradnji potpuno nove, veće crkve, izvorna barokna crkva, koja ima posebno značajan položaj u odnosu na urbanističku kompoziciju trga, sačuvana je do naših dana. Crkva, kao i cijeli pijaristički sklop, zbog svoje urbanističke i umjetničke važnosti ima status spomenika kulture te je stavljena pod zaštitu Hrvatskoga konzervatorskog zavoda.
Jeste li znali da je 1991. granata JNA 1991. pogodila bjelovarsku katedralu te usmrtila tri žene?
Početkom Domovinskog rata, 1991., kada hrvatske snage preuzimaju vojarne agresorske JNA u Bjelovaru, dolazi do sukoba u kojime je pogođena i katedrala. Jedna je granata 29. rujna 1991. pogodila crkvu te usmrtila tri žene. Poginulim ženama danas je podignuta spomen-ploča na pročelju župnog ureda.
Konkatedrala sv. Križa u Križevcima – znate li da je njezin oltar nekada pripadao zagrebačkoj katedrali?
Konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije je crkve sv. Križa u Križevcima. Riječ je o jednoj od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske te najstarijoj crkvi u Križevcima.
Crkva se spominje već 1232. godine, a bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća,a danas je iz najranije faze ostao je bočni portal iz 14. stoljeća i manje monofore. Postojeći izgled potječe s kraja 15. stoljeća.
Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine, rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe, koji potječe iz zagrebačke katedrale. Nakon obnove zagrebačke katedrale odudarao je od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti.
Vjeruje se, da se u crkvi održao Krvavi sabor križevački, povijesni događaj koji se zbio 27. veljače 1397., kada je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Tu temu prikazuje i slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića, koja se nalazi u crkvi.
