(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (7): Znate li da trogirska katedrala ujedinjuje stilove od romanike pa sve do baroka?

Foto: javno vlasništvo, Portal trogirske katedrale, Ante Perkovic, commons.wikimedia.org, kapela Ivana Trogirskog, Živko Bačić (preuzeto iz kataloga izložbe: Svjetska baština u Hrvatskoj,MK, Zagreb, 2005

Katedrala svetog Lovre ili blaženog Ivana Trogirskog u Trogiru bila je prvostolna crkva povijesne trogirske biskupije. Trogirska biskupija osnovana je u 10. stoljeću kao sufraganska biskupija splitske metropolije, a ukinuta je 1828. bulom pape Lava XII. Nakon ukidanja njezin je veći dio potpao pod Splitsko-makarsku biskupiju, a manji dio pod Šibensku biskupiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako, dakle, danas nema status katedrale, ona je zbog svog značaja i ljepote simbol grada Trogira. Nalazi se u starom gradu Trogiru koji je, kao najbolje očuvan romaničko-gotički grad ne samo na Jadranu, već i u srednjoj Europi, upisan na listu UNESCO-ve svjetske baštine.

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (1): sveti Jakov u Šibeniku- znate li da je granata u Domovinskom ratu pogodila i oštetila njezinu kupolu?

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (2): 5 fascinantnih podataka koje morate znati o katedrali sv. Petra u Đakovu!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (3): Znate li da je zagrebačka katedrala sve do početka 20. stoljeća bila opasana zidinama?

(FOTO, VIDEO) Upoznajmo hrvatske katedrale (4): Znate li legendu o čudotvornom raspelu koje se nalazi na oltaru riječke katedrale?

(FOTO) Upoznajmo hrvatske katedrale (5): znate li što se nalazi ispod današnje dubrovačke katedrale i kako je to otkriće promijenilo saznanja o povijesti Dubrovnika?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(FOTO) Upoznajmo hrvatske katedrale (6): Znate li da je varaždinska katedrala građena kao isusovačka crkva?

Gradnja katedrale počela je 1213. godine na temeljima ranokršćanske katedrale koju su uništili Saraceni 1123. god. Poput prethodne i ova je posvećena Svetom Lovri, no poznata je i kao katedrala sv. Ivana (zaštitnik grada, preminuo 1111.), biskupa koji je bio poznat po svom besprijekornom životu i otporu mađarskom kralju Kolomanu koji je, nakon smrti kralja Zvonimira, zasjeo i na hrvatsko prijestolje.

Radovanov portal – remek-djelo iz 1340.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni ulaz u katedralu vodi kroz znameniti portal majstora Radovana. To remek-djelo umjetnosti sagrađeno je 1340. g. te predstavlja najznačajniji primjer romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. Tu se nalaze dva snažna lava na konzolama, kipovi Adama i Eve u prirodnoj veličini, apostoli i sveci, alegorije mjeseci sa simbolima zodijaka, stupci s raznim zvjerima, borbe čovjeka sa životinjama… U gornjem dijelu na timpanonu je prikazano Kristovo rođenje, zatim Blagovijest, poklon Mudraca, anđeli i deset prizora iz Novog Zavjeta. U 14. st. nadodan je gotički zabat sv. Lovre. Tada je podignuto i predvorje.

Radovanov portal trogirske katedrale, foto: Ante Perkovic, commons.wikimedia.org

Svaki kat zvonika izgrađen je u drugom stilu!

Katedrala je građena u razdoblju od 13. do 17. stoljeća, pa se na njoj miješaju stilovi romanike, gotike, renesanse i baroka.

Posebno je zanimljiv zvonik čiji je svaki kat izgrađen u novom stilu. Prvi je kat, djelo Matije Gojkovića, građen u gotičkom stilu (nakon što su je Mlečani uništili 1420. god.), drugi ima obilježje venecijanske cvjetne gotike 15. stoljeća, a zadnji kat zvonika, djelo arhitekta Trifuna Bokaniča, izgrađen je u stilu manirizma. Četvrti- piramidalni završetak krase četiri manirističke skulpture mletačkog kipara Alessandra Vittoria (1525.–1608.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvonik je visok 47 m te je jedan od najljepših u Dalmaciji kao i na cijeloj sredozemnoj obali.

U unutrašnjosti se ističe veliki oltar u obliku krasnog baldahina (ciborij), djelo majstora Mavra iz 14. st. Na ciboriju su kipovi Gospe i Anđela (Blagovijest). Sa strana oltara, uz zid, nalaze se kipovi sv. Ivana Trogirskog i sv. Lovre u baroknom stilu iz 18. st. Na zidu s lijeve strane oltara je bunar s kruništem (1661.). Osmerokutna propovjedaonica s romaničkim kapitelima djelo je domaće umjetničke škole iz 13. st. Korska drvena sjedala djelo su Ivana Budislavića (15. st.)

Sastavni dio katedrale su i krstionica, u koju se ulazi iz predvorja katedrale, te dvije kapele: kapela svetog Jeronima, tj. kapela sakramenta iz 15. stoljeća, koju izgradio je Mikica Sobota, i ona najpoznatija- kapela svetog Ivana Trogirskog.

Krstionica Andrije Alešija

Majstor Andrija Aleši s Brača 1460. godine dobiva zadatak da uz nadsvođeno predvorje katedrale sv. Lovre dogradi krstionicu. Gradnja je trajala do 1467. Nad vratima krstionice je reljef Kristova krštenja. U unutrašnjosti je krstionica sinteza kićene gotike i renesanse. Naokolo se renesansni dječaci igraju povezani vijencima cvijeća. Na oltaru je kip sv. Ivana Krstitelja, a poviše oltara reljef sv. Jeronima u pustinji, okruženog zmajevima i zmijama. Kamenica za krštenje ima kao podnožje skupinu krasnih dječaka.

Biser katedrale – kapela svetog Ivana Trogirskog

Kapela blaženog Ivana Trogirskog biser je čitave katedrale. Izgrađena je u renesansnom stilu, a njezini su autori Andrija Aleši s Brača i Nikola Firentinac.

Na oltaru je sarkofag sa svečevim kipom u biskupskom ornatu, izrađen od lijepog crvenog mramora u gotičkom stilu (14. st). Dva barokna anđela od bijelog mramora postavljena su u 18. st. Na sredini Kapele je grobnica trogirskih biskupa. Zadnji biskup koji je tupokopan bio je Luiđi Skokac Trogiranin, biskup Zante u Grčkoj (1942). Na stropu visi njegov zeleni biskupski šešir.

Kapela svetog Ivana Trogirskog, foto: Živko Bačić (Preuzeto iz kataloga izložbe: Svjetska baština u Hrvatskoj,MK, Zagreb, 2005)

Trogirska katedrala izgleda zanosno i kada ju gledamo na fotografijama, a da biste ju uistinu doživjeli svakako ju morate posjetiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.