I ove godine ljubitelje knjige dočekali su puni paviljoni 5 i 6, pregršt novih naslova, predstavljanja knjiga, dolazak hrvatskih i inozemnih književnih zvijezda, neposredni razgovori s autorima uz potpisivanje knjiga, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice, okrugli stolovi, a sve to je samo dio bogatog programa koji se odvijao u intenzivnom ritmu na pozornici te na izložbenim prostorima izlagača.
Na Interliberu se mogla naći i knjiga Željka Sakića “Zentropa”. Roman započinje u vrijeme NDH i to je s obzirom na današnje prilike u Hrvatskoj priličan raritet. Kako se sudbina hrvatskog naroda oslikavala u odnosima svjetskih sila imamo prilike pratiti kroz sudbine fikcionalnih, ali i stvarnih povijesnih ličnosti. I to ne samo u našoj domovini nego i Srednjoj Europi pa onda i šire, poput Zbigniewa Brzezinskog u njegovoj Velikoj šahovskoj ploči.
Sakić u svojem viđenju ključnih zbivanja 20. i početka 21. stoljeća nije niti jednostran, niti isključiv. Sudbinske poteze koji vuku ključni akteri svjetske politike, Sakić vješto isprepliće sa sudbinama svojih likova, koji svjesno ili ne ovise o odlukama koje će povući svjetski moćnici. Iako je u knjizi Drugi svjetski rat izuzetno plastično opisan kroz sudbine vojnika NDH na Istočnom bojištu, on je u svojoj biti duboko antiratni.
U daljnjem razvoju događaja kroz započeti hladni rat, i sudbine njegovih junaka ponovno prate nepovoljne okolnosti, koje su posljedica međunarodnih odnosa. Ono što je još jedna posebnost ove knjige jest da osim sudbina malih ljudi Sakić slaže i mozaik onoga kako u svojemu odlučivanju djeluju čelnici pojednih država ili njihovi najbliži suradnici. Tako roman koji započinje u NDH završava praktično s “Lex Perković” slučajem u Hrvatskoj, o kome je javnost već podosta upoznata, te aneksijom Krima, čime se priča ponovno vraća u Rusiju.
Roman ima snažan antitotalitarni diskurs, zalažući se prije svega za utopijski ideal slobode pojedinca, što njegovim junacima nikako ne polazi za rukom, jer je to u današnjim okvirima međunarodnih društvenih odnosa neizvedivo. Što se tiče današnje Hrvatske, Sakić povlači paralelu s politikom Viktora Orbana i ovdašnjih političkih elita, kao i onih iz sjene, te sugerira kako je možda rješenje za ovdašnju situaciju mađarski model izlaska iz krize. Kako će se u vremenskom periodu od 75 godina snaći njegovi fikcionalni likovi, njihovi potomci, ključni svjetski lideri, i njihovi najbliži suradnici, i kuda ide svijet, a kamo Hrvatska, o tome ćete više doznati pročitate li ovu knjigu.
Željko Sakić rođen je 30. rujna 1970. godine u Rijeci. Sudionik je Domovinskog rata od 1991, umirovljeni časnik HV-a, pisac. Njegov roman “Olovni pokrivač” uvršten je u antologiju hrvatskog romana 20. stoljeća, akademika Krešimira Nemeca. Godinu dana bio je urednik informativnog programa na riječkom Radio Trsatu. Osim književnog rada, bavi se analitičkim praćenjem ključnih političkih fenomena u zemlji i inozemstvu.
