Knjiga “Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu,” u kojoj autorice Maja Šeparović- Palada i Zorana Jurić -Šabić tematiziraju poznato Meštrovićevo djelo Raspeće Veliko i ciklus reljefa izrađenih u drvu s 28 scena iz Kristova života, predstavljena je u srijedu u Splitu u sklopu manifestacije Dani Kršćanske kulture.
Knjiga je predstavljena u prostoru Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac u kojem je trajno postavljena izložba ‘Raspeća Veliko’, drvena skulptura visine 3 metra i 28 reljefa o Kristovu životu.
Ovo je prva opsežna studija koja tematizira Meštrovićev kristološki ciklus unutar sakralno-umjetničkog kompleksa Crikvine-Kaštilac u Splitu – skulpturi Raspeće Veliko (1916.) i drvenim reljefima (1917.–1950.) koji su postavljeni u crkvici sv. Križa 1954. godine, rekla je Šeparović Palada.
Govoreći o povijesti Raspeća Veliko, Šeperović- Palada je istaknula da ju je tako osobno Meštrović nazivao.
“Raspeće Veliko nastalo je 1916. u Meštrovićevom ateljeu u Ženevi gdje je on živio za vrijeme Prvog svjetskog rata. Skulptura Raspeće napravljena je od orahova debla, u to vrijeme Meštrović je u egzilu i drvo postaje glavni materijal njegovog umjetničkog izražavanja,” istaknula je Šeparović Palada, viša kustosica Galerije Meštrović.
Raspećem Velikim Meštrović iskazuje svoja promišljena o ratu, rekla je Šeparović Palada te je podsjetila na Meštrovićevo obrazloženje ovog njegovog umjetničkog djela kada je rekao – ‘Raspinjanje nije bilo zamišljeno da prikaže povijesnoga Isusa niti njegove vrhovne žrtve. Njemu je bila svrha da prikaže raspinjanje Njegove ideje, izopačenje i izobličenje nauka zbog kojeg je On došao na ovaj svijet i zbog kojeg je umro na Križu.”
Podsjetivši da su reljefi o Isusovu životu nastajali u razdoblju od 1917. do 1950. godine, naglasila je kako oni simboliziraju Meštrovićevo golemo životno i umjetničko iskustvo.
Zorana Jurić -Šabić istaknula je kako se ovom knjigom želi ukazati na slojevitost reljefa koje je Meštrović stvarao 33 godine i kojima je “napravio elaborirani život Krista u 28 scena.”
“Ovom knjigom željeli smo iskazati sve te slojeve koji se mogu iščitati i Meštrovićeva djela i tu stilsku raznolikost i okolnosti nastanka svakog pojedinog dijela (scene) jer iz toga možemo iščitati umjetnikova psihološka stanja. Zapravo, Meštrović se uvijek u teškim trenucima, primjerice u egzilu nakon zatočeništva i nakon gubitka kćeri, uvijek redovito vraćao radu na Reljefnom ciklusu i u tomu pronalazio utjehu,” objasnila je Jurić-Šabić, viša kustosica Galerije Meštrović.
Recenzent knjige “Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu”, Domagoj Runje, rekao je kako knjiga sadrži ono što je bitno – da su Meštrovićeva umjetnička ostvarenja prožeta kršćanstvom.
“Meštrović je bio vjernik i kršćanin i to se vidi u Reljefnom ciklusi i Raspeću Velikom”, istaknuo je Runje koji je i prodekan za nastavu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Meštrovićeva vjera vidljiva je i u drugim njegovim djelima, dodao je.
“Ako je čovjek vjernik, nije vjernik na neko određeno vrijeme ili u nekim određenim činima, nego je vjernik u svemu onome što radi. Meštrovićeva vjera sigurno se može prepoznati i u onim njegovim djelima koja nisu vjernička po svojem sadržaju”, zaključio je Runje tumačeći vjerničko-kršćansku dimenziju Meštrovićevog umjetničkog stvaralaštva.
