Nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek preuzela je u četvrtak dužnost od prethodnika Zlatka Hasanbegovića najavivši kao jedan od prvih koraka imenovanje ravnatelja u nekoliko ustanova u kulturi te razgovor o proračunu za iduću godinu za koju najavljuje i reviziju o Zakona elektroničkim medijima.
Preuzimajući dužnost, nova ministrica kulture naglasila je kako osjeća veliku odgovornost i čast te da će se truditi raditi po savjesti za dobrobit hrvatske kulture, umjetnika i svih građana.
Napomenula je da se u prethodnom mandatu radilo u teškim okolnostima te da je prethodna vlada imala samo dva do tri mjeseca mandata, dok je sve drugo “bio provizorij”.
Složili smo se da je bilo jako puno problema koje je ministar Hasanbegović naslijedio i dio čeka i novu vladu za koju se nadam da će imati pravi mandat da to može rješavati, rekla je Obuljen Koržinek. Napomenula je da se radi o dosta teškoj situaciji u samom Ministarstvu i padu proračunskih sredstava, problemima koji su se događali proteklih godina vezanim uz sve dulja kašnjenja u dinamici plaćanja umjetnicima što je kod kulturnih ustanova stvaralo dodatne probleme. “Razgovarali smo o konkretnim problemima i nastojali se upoznati sa svime što se u Ministarstvu događa”, rekla je Obuljen Koržinek.
Upitana o prvim koracima, nova ministrica kazala je kako je upozorena, s obzirom na to da Vlada nije bila u redovitom mandatu, da treba imenovati ravnatelje pojedinih ustanova poput Hrvatskoga državnog arhiva u Osijeku i nekoliko muzeja. “Razgovarali smo o potrebi da se proračunska sredstva angažiraju na vrijeme kako bi se sve potrebno realiziralo i pripremio proračun za iduću godinu i o tome ćemo razgovarati od sljedećeg tjedna”, najavila je ministrica.
Na pitanje hoće li vratiti novac neprofitnim medijima, ministrica je odgovorila kako ona nije osoba koja lomi stvari preko koljena te da će vrlo pažljivo sve razmotriti. Najavila je i reviziju Zakona o elektroničkim medijima iduće godine, s obzirom na potrebu usklađivanja s direktivom audiovizualnih usluga koja će biti revidirana do kraja ove godine.
“To su veliki zahvati u medijskom zakonodavstvu i mislim da to treba riješiti u okviru cjelovitog rješenja”, kazala je Obuljen Koržinek. Istaknuvši da ne želi inzistrirati na bilo kojem novom potezu ako nije dobro promišljen i analiziran, dodala je da taj sustav nikad nije bio usklađen s pravilima o državnim potporama te da s takvom ozbiljnom manjkavošću ne može biti uspostavljen bez ozbiljne revizije i promišljanja.
Upitana je li premijer Plenković sklon povećanju proračunskih sredstava za kulturu, s obzirom na to da su najniža do sada, ministrica kulture odgovorila je da je to u programu Vlade te da je to prezentirano u Saboru, dok će o dinamici i konkretnim brojevima razgovarati idući tjedan kada cjelovita Vlada počinje raditi.
Odgovarajući na pitanje o nepravilnostima u HAVC-u dok je bila u njegovu Upravnom vijeću, Obuljen Koržinek je rekla kako je u Vijeću bila nešto više od godinu i pol. Dodala je da joj je ministar Hasanbegović rekao kako je jučer USKOK-u predana kompletna dokumentacija te da misli da je najbolji način da se sve riješi unutar institucija pravne države.
“Kakva god presuda bude, poštivat ću je i to ću tražiti od svih ostalih”, naglasila je Obuljen Koržinek. Uz HAVC je u posljednje vrijeme vezano jako puno dezinformacija i stavljena je stigma na filmsku zajednicu koja posljednjih godina postiže nevjerojatne rezultate i ove će godine Hrvatska, u većinskim ili manjinskim koprodukcijama imati devet kandidata za Oscara.
“To je velika promocija hrvatske kulture i moj je cilj i apsolutni prioritet da se sve eventualne sumnje otklone kako u HAVC-u tako u svakoj ustanovi koja pripada pod Ministarstvo kulture. Nisam sklona tome da se podmeće kroz medije i plasiraju poluinformacije i stvara situacija u kojoj ljudi koji nikad nisu vidjeli dokumente i sudske presude formiraju stav javnosti. To nije dobro za kulturu, demokraciju i institucije”, ustvrdila je Obuljen Koržinek.
Svojem prethodniku zahvalila je na korektno pripremljenoj primopredaji i na dosadašnjem radu i savjetima koje joj je dao, a odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje rad ministra Hasanbegovića, Obuljen Koržinek rekla je da je on preuzeo dužnost u pomalo neprijateljskom okruženju.
“Na tome sam mu odala priznanje i nismo vidjeli da netko u tako teškim okolnostima preuzima resor koji je kadrovski u vrlo teškom stanju. Ministar Hasanbegović nije, nažalost, dobio priliku”, ocijenila je nova ministrica kulture. Za sebe je rekla kako je osoba koja gleda naprijed i da premijer od ministara očekuje da donose prijedloge rješenja, mjera, politika koja će omogućiti zapošljavanje i tolerantnu atmosferu.
Na pitanje novinara odgovorila je da će surađivati Hasanbegovićem, da su se već dogovorili za sastanak te da će surađivati u pogledu mnogih tema. Što se tiče onih oko kojih se ne slažu, dodala je kako je i to dio demokracije te da se u toleratnom društvu i o tome razgovara.
Dosadašnji ministar Hasanbegović novinarima je rekao da je ministricu Obuljen Koržinek upoznao sa stanjem u Ministarstvu i različitim pokrenutim projektima i planovima od strateške važnosti te da je ministrica iskazala dobru volju da se nastave svi ključni projekti.
“Pomno smo analizirali primopredajni zapisnik i mislim da ministrica Obuljen Koržinek ima vrlo dobar površinski uvid u ono što se radilo proteklih mjeseci. Riječ je o samom unutarnjem preustroju Ministarstva, pitanju kapitalnog projekta Hrvatskoga povijesnog muzeja, razgovarali smo načelno i o pitanju Hrvatskog audiovizualnog centra i kako ustanoviti pravo stanje u njemu te o arhivskoj službi i dalekosežnoj reformi Zakona o arhivskoj djelatnosti”, rekao je Hasanbegović.
Na pitanje je li mu žao što odlazi iz Ministarstva nakon samo devet mjeseci, Hasanbegović je odgovorio da mu je žao što nije bio u prigodi ostvariti sve svoje planove i da se našao u određenom spletu političkih okolnosti i što je nakon tek nekoliko mjeseci nastupio određeni provizorij kada je izglasano nepovjerenje Vladi i kada je ona postala tehnička.
“U ovom kratkom mandatu gotovo pola mandata sam bio tehnički ministar”, rekao je Hasanbegović. Dodao je kako je stao iza svake svoje odluke i jasno ju obrazložio te očekuje da će se pokazati da je radio u skladu s načelima i po zakonu.
Na pitanje novinara za komentar navoda u tjedniku “Novosti” da je zlorabio ovlasti Ministarstva kulture u vezi s radom riječkoga i zagrebačkoga HNK te HAVC-a, Hasanbegović je odgovorio kako je u tim ustanovama proveden klasičan instrument vlasnika i dijelom njihova osnivača, a to je upravni nadzor. Sve što je napisano u tom tjedniku je puno besmislica, ustvrdio je Hasangebović.
Tko je zapravo Nina Obuljen možete čitati OVDJE.
Dr. Markić o mogućim razlozima za neimenovanje Hasanbegovića i Plenkovićevoj vjerodostojnosti
Podsjetimo, dr. Željka Markić, iz udruge U ime obitelji, u utorak navečer na Facebooku je objavila status o odluci mandatara Andreja Plenkovića da na mjesto ministra kulture stavi Ninu Obuljen umjesto dosadašnjeg ministra Zlatka Hasanbegovića.
“Zlatko Hasanbegović prvi je HDZ-ov ministar kulture u posljednjih 15 godina koji je prestao novcem poreznih obveznika financirati lijevo-liberalne udruge, medije i “kulturne” projekte koji su uništavali hrvatsku kulturu, a kako bi osigurao da ga ne napadaju. Zbog toga su se na njega udruženim naporima obrušili SDP, HNS, satelit Beljak te o njima ovisne udruge i većina medija. Svi oni večeras slave. Novi je mandatar imenovao Hasanbegovićevu suprotnost. I razveselio sve one koji sigurno nisu glasali za njega”, poručila je.
Dosljednost Zlatka Hasanbegovića: Potezi kojima je obilježio ministarski mandat
Zlatko Hasanbegović je na izborima u rujnu ove godine na listi HDZ-a, u drugoj izbornoj jedinici, osvojio najviše glasova – 11.898. Bio je jedan od najpopularnijih ministara u Vladi Tihomira Oreškovića koji je svojim odlukama u ministarstvu kulture često donosio burne reakcije, pri čemu je višestruko bio napadan.
Naime, Hasanbegović je dolaskom na čelo ministarstva odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Radio je dosljedno i transparentno.
Povjerenstvo za neprofitne medije
Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine. Kako je naveo u odluci o razrješenju, pozvao se na članak 10.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, koji navodi: “Ministarstvo kulture i prosvjete propisat će kriterije i rokove za utvrđivanje programa javnih potreba i osiguravanje sredstava iz članka 5. ovoga Zakona, način njihova raspoređivanja i dodjele, te način praćenja njihova korištenja” te da Ministarstvo za izvršenje svojih zadaća osniva stručne savjetodavne komisije.
Zatim se pozvao na Pravilnik o izboru i utvrđivanju javnih potreba u kulturi (»Narodne novine«, br. 69/12) u čijem članku 6. stavak 2. piše: “Slijedeći razvoj suvremene umjetnosti, kulture, kreativnih industrija i medija, osnivaju se prema potrebi stručna povjerenstva i za druga područja odlukom ministra kulture.”
Također, ministar je isticao kako je Ministarstvo kulture u protekle tri godine neprofitnim medijima, njih 28, dodijelilo ukupno 8,7 milijuna kuna.
Najviše su, po 900.000 kuna u te tri godine, dobili portali Forum.Tm i H-Alter te Treći sektor – civilno društvo na malom ekranu (televizija). Lupiga.com i portal Kulturpunkt.Hr dobili su po 700.000 kuna, VoxFeminae.net 540.000 kuna, Crol.hr 420.000 kuna.
Radio Studentu pripalo je 360.000 kuna, In-Portalu deset tisuća kuna manje, Neovisnom novinarskom portalu – Tris. Com. 340.000 kuna, a Cenzuri, tv emisiji 335.000 kuna itd.
Po 70.000 kuna dobili su Slobodni Filozofski, Fairpress.eu, Radio Attack, Romi, Gong, Pogledaj.to, Prosvjeta – novine za kulturu, Autograf.
Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu
Na sjednici Vlade Zlatko Hasanbegović rekao je da se zbog neizvršenja ciljeva i zadaća ne može prihvatiti Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu. Istaknuo je neke “očite i osobito teške propuste”, kao da se ne spominje da je 2014. nad HRT-om proveden nadzor nad korištenjem mjesečne pristojbe i drugih prihoda te da ne postoji podatak da je jedna članica Vijeća bila u sukobu interesa.
“Ispunjeni su i uvjeti za razrješenje predsjednika i članova Vijeća”, rekao je Hasanbegović.
Mirjana Rakić je 18. ožujka javno objavila da podnosi ostavku zbog nedopustivog odnosa Vlade prema instituciji kojoj je na čelu. Široj je javnosti nepoznato, međutim, da je Mirjana Rakić i danas, sedam mjeseci nakon podnošenja ostavke, i dalje na čelu VEM-a.
Ministar Hasanbegović: Ispunjeni uvjeti za razrješenje Mirjane Rakić
Hasanbegović je sam naglasio da je u svom mandatu upozorio na najveće probleme u hrvatskoj kulturi, posebno one koje je naslijedio – devastirano ministarstvo i nerad prethodnika.
Hasanbegović: Novac poreznih obveznika više se ne može dijeliti na dosadašnji način
Također, Hasanbegović je rekao da se novac poreznih obveznika više ne može dijeliti na dosadašnji način te da njegovo Ministarstvo nikome “neće plaćati financijski reket, bez obzira na to je li riječ o takozvanim lijevim ili desnim glasilima”.
Hasanbegović odlučno: Ministarstvo neće plaćati reket ni lijevim ni desnim glasilima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
