U organizaciji Znanstvenog vijeća za naftu i plin Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG), u petak 1. srpnja u palači HAZU održan je okrugli stol na temu Kako osigurati nove zalihe ugljikovodika u funkciji dugoročnog stabilnog energetskog razvoja Republike Hrvatske.
Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo važnost energetike kao područja o kojem ovisi opstanak svake države i civilizacije te je upozorio na činjenicu da je u Hrvatskoj potrošnja primarne energije dvostruko veća od proizvodnje. Pohvalio je i djelovanje Znanstvenog vijeća za naftu i plin osnovanog 1969. koje pod vodstvom akademika Mirka Zelića okuplja širok krug znanstvenika i stručnjaka za pitanja ugljikovodika. Akademik Zelić koji je ujedno i predsjednik HUNIG-a u svom je izlaganju ukazao na potrebu bržeg i intenzivnijeg istraživanja i otkrivanja novih zaliha nafte i prirodnog plina, budući da na prostorima Hrvatske, prema stručnim mišljenjima, postoje još uvijek značajni potencijali zaliha ugljikovodika.
O daljnjim perspektivama istraživanja ugljikovodika govorila je predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić koja se osvrnula i na nedavno potpisane ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Slavoniji. Pojasnila je da investitori s kojima je Vlada sklopila ugovore snose sve troškove istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i plina, a ako dođe do otkrića zaliha i njihova iskorištavanja, dobit se dijeli tako da državi pripadne udio od 60 posto.
O zakonskoj regulativi vezanoj za istraživanje ugljikovodika govorio je Željko Tremac iz Ine koji je kazao da prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Republika Hrvatska ima isključivo pravo na njihovo istraživanje i eksploataciju koje može prenijeti na treću pravnu osobu pod određenim uvjetima.
Upozorio je na nemogućnost brzog privođenja eksploataciji nalazišta nafte i plina budući da zakon propisuje ishođenje lokacijske dozvole za eksploatacijsko polje, a lokacijska dozvola eksploatacijskog polja ugljikovodika ne postoji, budući da zahvat u prostoru nije površina cijelog eksploatacijskog polja, već samo pojedini rudarski objekti i postrojenja. „Nije jasno definiran odnos između lokacijske dozvole i usklađenosti prostornih planova. Problem rješavanja imovinskopravnih odnosa u osnovi je u neažurnosti zemljišnih knjiga i katastra, što bitno otežava postupak. Zato je nužno razmotriti opravdanost izmjene zakona i njihov međuodnos, bitno pojednostaviti propisane procedure i formirati ustaljenu praksu u provođenju zakonskih i podzakonskih odredbi“, kazao je Tremac.
O novim opskrbnim pravcima prirodnim plinom govorili su dr. sc. Stevo Kolundžić, Andrea Lopac i Mladen Šourek. Oni su spomenuli da europski projekti diversifikacije dobavnih pravaca računaju na dva najavljena hrvatska projekta – Jonsko-jadranski odvojak Trans-jadranskog plinovoda te prihvatni terminal za ukapljeni plin na otoku Krku, pri čemu se komercijalni interes isprepliće s geopolitičkim. Otvoreno ostaje i pitanje nalaženja tržišta, posebno ako se oba projekta realiziraju u istom vremenskom razdoblju.
„Na državnom je vrhu da donošenjem pravovremenih odluka stvori okvire za sigurnu, ali i cjenovno konkurentnu opskrbu hrvatskog tržišta energijom. Promišljenim donošenjem odluka, sagledavajući geopolitičke, geoprometne i energetske silnice, valorizirajući geografski položaj te provodeći smjernice Europske unije, moguće je dugoročno uživati benefite pokrenutog preslagivanja na energetskoj sceni“, poručili su predavači.
