U organizaciji Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana i Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak 28. listopada u Knjižnici HAZU održan je okrugli stol Prirodna baština i turizam na kojem se raspravljalo o aktualnoj problematici međuodnosa prirodne baštine i turizma i ukazalo na dobre i loše primjere korištenja prirodne baštine u razvoju turizma.
Povod održavanju okruglog stola bile su učestale pojave zloporaba prirodne baštine, odnosno konflikata koji se javljaju, primjerice prijedlogom izgradnje zabavnog parka na Zlatnom ratu u Bolu na Braču, namjerom izgradnje hotelskog naselja u Malostonskom zaljevu koji je zaštićeno morsko područje namijenjeno uzgoju školjaka ili apatrmanizacijom u Nacionalnom parku Plitvice.
Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio da je Akademija osnovala Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa koji je nedavno objavio knjigu Hrvatska prirodna bogatstva s popisom i analizom svih prirodnih bogatstava i resursa Hrvatske. Među problemima vezanima uz prostorno planiranje naveo je legalizaciju bepravne gradnje te istaknuo važnost očuvanja identiteta hrvatskog prostora koji obilježavaju Dioklecijanova palača, Dubrovnik, Šibenik, Zadar i drugi biseri arhitekture.
„Prirodna bogatstva jedinstvena su u Hrvatskoj i nikad ih ne smijemo olako predavati, već im treba pristupati istančano i kvalitetno“, kazao je akademik Neidhardt.
Dr. sc. Saša Poljanec-Borić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorila je o prirodnoj baštini i turizmu u socioekonomskoj perspektivi i istaknula da je razvoj turizma velika prilika, ali i jedna od najvećih prijetnji za biološku i geološku raznolikost Hrvatske. „U 2015. čak 1,2 milijarde ljudi na svijetu bilo je na putovanju, a broj turista raste prije svega zbog porasta broja stanovnika Zemlje“, kazala je Poljanec-Borić, dodavši da turizam donosi visoke prihode, zbog čega se sve više ulaze u turističku infrastrukturu.
Upozorila je na paradoks da turizam istovremeno povećava vrijednost prirodne baštine, ali i doprinosi njenom uništenju proizvodnjom masovne potražnje za takvim destinacijama, zbog čega je kao cilj postavljen održivi razvoj turizma. Kao dobar primjer zemlje koja provodi takav oblik turizma spomenula je Švicarsku za koju se procjenjuje da će do 2024. imati godišnju stopu razvoja turizma od šest posto, uz godišnji dolazak od 12 do 13 milijuna turista.
Dr. sc. Hrvoje Carić iznio je podatke da je na globalnoj razini 10 do 20 posto putovanja motivirano boravkom u prirodi, što je motiv i 20 posto turista koji dolaze u Hrvatsku.
