U Hrvatskoj trajno raste i produbljuje se jaz u procjeni stvarnoga stanja u gospodarstvu pa se nameće pitanje nije li i to dio trajne strategije kaosa ili, što je još gore, trajne strategije slabljenja hrvatskih ukupnih gospodarskih potencijala. Dok potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo govori o reformama kao provedenom postupku koji daje pozitivne rezultate, ovih dana dio političke i medijske javnosti obračunava se s njemačkim tabloidom Bild am Sonntag koji je, pozivajući se na analizu Europske komisije, objavio da Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, tj. da joj prijeti bankrot. Dok se predstavnici Vlade koriste svakom prilikom za širenje optimizma, pri čemu zapravo ustrajno manipuliraju, Hrvatska udruga poslodavaca u utorak 26. svibnja izišla je u javnost sa svojih 16 ključnih pitanja političkim strankama koje ulaze u borbu za vlast na parlamentarnim izborima. U takvom kontekstu u Zagrebu je u srijedu 20. svibnja predstavljena knjiga ekonomista Gorana Marića »Slom lažnog proroštva« koja otvara iznimno važnu dilemu: obmanjuje li autor sadržajem te knjige hrvatsku javnost ili se dogodio nepomirljivi raskol između zdravoga razuma i hrvatske ekonomske politike?
Hrvatska je na samom europskom dnu
»Dugo je trebalo da se provedu bitne reforme, koje s vremenskim pomakom daju rezultate zbog sadašnje Vlade. Da je prošla vlada nešto radila, onda bi ova Vlada mogla ubirati plodove. Ovo je sada efekt teškog rada naše Vlade, gdje se još 2014. godine vidjelo da trendovi počinju rasti«, istaknuo je 5. svibnja potpredsjednik Vlade za RTL televiziju. Na tzv. investicijskoj konferenciji, održanoj u Zagrebu u ponedjeljak 25. svibnja, predstavnici Vlade hvalili su se da je »Vlada u protekle tri i pol godine napravila veliki korak naprijed u jačanju poslovne klime u zemlji«, odnosno, kako je izjavio predsjednik Vlade, »Hrvatska definitivno izlazi iz recesije, ali ne sitnim kašljem, nego punim plućima«. Prema tim riječima u Hrvatskoj su već provedene bitne reforme, a činjenica je da je Hrvatska na samom europskom dnu, da je sve brojnijim građanima, osobito nezaposlenima i mladima, stanje sve nepodnošljivije pa se sve više okreću potrazi za osiguranjem svoje egzistencije izvan svoje domovine. Može li se govoriti o pozitivnoj investicijskoj klimi ako je točan podatak koji iznose predstavnici oporbe da je aktualna Vlada u protekle tri i pol godine učinila 40 promjena poreznih zakona?
Šesnaest konkretnih pitanja
»Sve vrijeme smo potrošili. Ovo je naša zadnja šansa, zadnji izbori da samostalno odlučujemo o našoj budućnosti« – rekla je u utorak 26. svibnja predsjednica HUP-a, a predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika doslovno je zamolio političke elite da predstojeći izbori budu za dobrobit naroda: »Nadam se da izbori ne će biti samo kako bi se razdijelio ratni plijen, proračun i podijelile sinekure. Svi smo na istom brodu i svi ćemo potonuti. Grčki scenarij je jako blizu.« Polazeći od takve ocjene gospodarskoga stanja, članovi Hrvatske udruge poslodavaca iznijeli su 16 konkretnih pitanja te očekuju da sve stranke u predizbornom nadmetanju odgovore na njih i onda te odgovore ponude biračima kao svoj program za izlazak Hrvatske iz krize. Pogleda li se samo malo pomnije sadržaj tih 16 pitanja, ne može se ne uočiti da poslodavci traže i očekuju stvarne promjene u cjelokupnom funkcioniranju hrvatske države i svih relevantnih društvenih faktora. Opravdani zahtjev članova HUP-a na elegantan način razobličava sve obmane predstavnika sadašnje Vlade o tobožnjoj provedbi bitnih reforma i stvaranju normalnoga, zdravoga poduzetničkoga okruženja koje nije moguće bez stvarne promjene političkoga, pravnoga, birokratskoga, obrazovnoga, znanstvenoga, financijskoga, populacijskoga, zdravstvenoga, mirovinskoga sustava. Predstavnici poslodavaca žive u realnoj svakodnevici i njihov zahtjev trebalo bi shvatiti najozbiljnije ne samo zato što nije politikantski, niti je stranački pristran, nego zato što pokazuje jedini put prema boljoj sadašnjosti i budućnosti. Zahtjevom da se sve relevantne političke stranke pozabave tim ključnim pitanjima hrvatskoga poslovnoga okruženja i hrvatskoga gospodarstva poslodavci skidaju višeslojne velove sa svih neistina i obmana koje uporno šire političari, osobito vladajući i njima skloni mediji.
Hoće li Slom lažnog proroštva privući javno odvjetnišvo?
A koji su glavni razlozi što je danas Hrvatska u tako dubokoj gospodarskoj krizi u knjizi »Slom lažnog proroštva« pokušao je argumentirano predočiti ekonomist i često gotovo jedini zdravorazumski glas u saborskim klupama – docent dr. Goran Marić. Predstavljanje te knjige o hrvatskom gospodarstvu bilo je nešto do sada neviđeno u Hrvatskoj i većina medija zaustavila se tek na toj činjenici pa je, barem do sada, izostala konkretnija analiza sadržaja knjige koji nikoga dobrohotnoga ne može ostaviti ravnodušnim. Ta knjiga morala bi otvoriti oči političarima i pomoći im da se opet pomire sa zdravim razumom, ali bi, ako je Hrvatska imalo normalna pravna država, morala privući pozornost i javnoga odvjetništva: na odgovornost mora biti pozvan autor ako sadržajem te knjige obmanjuje ili, što je puno izvjesnije, na odgovornost moraju biti pozvani oni koji su svojim odlukama i potezima doslovno razarali hrvatsko gospodarstvo. Ako u današnjoj Hrvatskoj, kakva sada na žalost jest, nije moguće očekivati stvarno pozivanje na odgovornost protagonista o kojima je riječ u knjizi, onda bi tu knjigu trebalo barem shvatiti kao snažan apel, štoviše kao krik za vraćanje dostojanstva i prava funkcioniranja zdravomu razumu u ukupnoj hrvatskoj ekonomskoj politici i u hrvatskom fiskalnom, financijskom, monetarnom i gospodarskom sustavu.
