Ivan Vuletić, Dani kršćanske kulture: ‘Nastojimo ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo’

Ivan Vuletić

Međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture održava se od 17. do 27. ožujka održava u tri biskupije: Splitsko-makarskoj, Dubrovačkoj i Šibenskoj. Narod.hr je medijski pokrovitelj Dana kršćanske kulture.

Ususret ovim danima o tome kako je nastala i što se može vidjeti na manifestaciji razgovarali smo s Ivanom Vuletićem, pomoćnikom ravnatelja međunarodne manifestacije.

Pred nama su Dani kršćanske kulture koji se po četrnaesti put održavaju u tri južnohrvatske biskupije. Što očekujete od ovogodišnjeg programa?

Dane kršćanske kulture pokrenuli smo sada već davne 2005. godine uočivši potrebu za takvim sadržajima. Krenuli smo tada s puno žara koji nas ni do danas nije napustio, a tijekom ovih godina taj smo entuzijazam prenijeli i na brojne suradnike, autore, umjetnike koji zajedno s nama kreiraju program manifestacije. Manifestacija je krenula kao Verbumova, a s vremenom je ona, iako je postajala sve veća, bila sve manje Verbumova. Mi je uglavnom moderiramo i koordiniramo, i to je dobro. Na tragu iskustva prethodnih trinaest izdanja očekujemo da će ovogodišnji program biti barem na razini prethodnih.

Znamo da manifestaciju pripremate dugo. Uspijevate li i dalje biti svježi i entuzijastični, i što biste nam mogli izdvojiti i preporučiti iz ovogodišnjega bogatog programa Dana kršćanske kulture?

Pripreme traju, to nije fraza, tijekom cijele godine. Čim manifestacija završi počinjemo s kreiranjem programa za narednu godinu. Intenzitet posla se značajno poveća nekoliko mjeseci uoči početka manifestacije i doista ga ne bi bilo moguće obaviti bez entuzijazma svih sudionika i suorganizatora programskih događanja. Pritom ne mislim samo na nas u Verbumu koji moderiramo cijelu manifestaciju. Iako se Dani kršćanske kulture održavaju već četrnaestu godinu nastojimo da se to ne pretvori u rutinu i želja nam je svake godine ponuditi zanimljiva i raznovrsna događanja. Ovogodišnji program uključuje oko 60 različitih sadržaja: filmova, koncerata, kazališnih predstava, tribina, radionica, izložbi, tematskih putovanja, kazališnih predstava, predstavljanja knjiga, predavanja. I ove godine očekujemo velik broj posjetitelja. Prethodnih godina dvorane su nam često bile premale. Iako je riječ o velikom broju raznorodnih sadržaja, želimo da oni, poput fragmenata mozaika, publici ispričaju jednu cjelovitu priču. Stoga nam je teško izdvajati i uspoređivati zasebne programske sadržaje, svaki od njih je vrijedan i pripreman s puno truda, svaki od njih nam je važan. Preporučujem vašim čitateljima da svakako posjete web stranicu www.danikrscanskekulture.info i tako se detaljno upoznaju s ovogodišnjim programom, sudionicima i autorima. A kako manifestacija nije sama sebi svrha, pozivam sve one koji mogu i žele obogatiti svoj kulturni, ali i kršćanski život, da svakako dođu. Svi su dobrodošli, ulaz na sve sadržaje je slobodan.

Postoji li nešto po čemu su Dani kršćanske kulture kao manifestacija posebni?

Jedna od posebnosti manifestacije svakako je žanrovska raznorodnost, koju organizatori sličnih priredbi inače izbjegavaju jer je tada puno teže osigurati izvrsnost ponuđenih sadržaja. Iako je svaki kulturni sadržaj već po sebi poseban i originalan, nastojimo u jednoj manifestaciji objediniti najrazličitija područja kulturnog i umjetničkog izričaja u kojima se artikulira kršćanska kultura u užem smislu. Naravno, to se pokazalo zahtjevnim, ali je moguće. Odlična posjećenost svih sadržaja manifestacije još jedna je njena posebnost. Dani kršćanske kulture svake godine se željno iščekuju, sa sadržajima za koje su nam raspoložive dvorane često premalene.

Gotovo se uzima zdravo za gotovo da je broj publike obrnuto proporcionalan kvaliteti kulturnog sadržaja, odnosno da su kulturni sadržaji manje posjećeni što su vrjedniji, kvalitetniji? Kakvo je Vaše iskustvo?

Naravno da je za praćenje nekih sadržaja potrebno predznanje, glazbeno, likovno, književno, filmsko… No to ne znači da autori i izvođači trebaju spuštati razinu zahtjevnosti, već obrnuto,  kultura je formativna, a kvalitetom sadržaja se kompetencija publike s vremenom podiže. Sazrijevanjem čovjeka kao osobe raste i njegova potreba za kompleksnijim formama stvaranja i izražavanja. Mišljenja smo da još uvijek postoji brojna publika zainteresirana za kulturna događanja, treba im ponuditi vrijedne sadržaje ali ih i kvalitetno obavijestiti o tome. Često je problem samo u nedovoljnoj informiranosti o postojanju kulturnih programa. Nije lako prirediti dobar program, siguran sam da baš zbog visoke razine zahtjevnosti u odabiru sadržaja manifestacije koju smo od početka postavili, ona ima takav odaziv publike i autora. Ali i zbog našeg vrlo angažiranog pristupa komunikaciji s publikom. Takav izniman odaziv publike demantira krivo mišljenje da su kulturni sadržaji samo za uski krug publike.

Je li manifestacija opravdala očekivanja? Kako uspijevati pomiriti baštinsko i suvremeno, moderno i tradicionalno?

Od početka smo nastojali ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo i utemeljenost hrvatske i europske kulture na kršćanskim korijenima. No, jednako nam je važno otvoriti prostor suvremenim autorima koji stvaraju nadahnuti kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti, pokazati da je kršćanska kultura i autori koji stvaraju na toj matrici još uvijek svježa, mlada i inspirativna. Već nakon prve godine javljali su nam se brojni autori i ustanove, organizacije i institucije u kulturi koji su pripremali svoje sadržaje samo za Dane kršćanske kulture, a mi smo ih uklapali u program. Iz godine u godinu sve više je dobrih autora i vrijednih sadržaja koji su dobili svoj okvir i svoj prostor na ovoj manifestaciji, kojih možda ne bi ni bilo da manifestacija nije pokrenuta. Poticaj na stvaralaštvo suvremenih autora i izvođača koji se dogodio ovom manifestacijom posebno nas raduje i ohrabruje, to je ono što želimo, to je iznad naših očekivanja i iznad naših zasluga.

Na kraju manifestacije dodjeljuje se godišnja nagrada „Andrija Buvina“ za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Nagrada je dobila ime po autoru vratnica katedrale sv. Dujma, remek-djelu hrvatske kulture. Dosadašnji dobitnici bili su velika imena hrvatske i svjetske kulture.
Tko je zavrijedio nagradu ove godine?

Ovogodišnja dobitnica je Sanja Nikčević, teatrologinja i kazališna kritičarka, redovna profesorica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Njezino je djelovanje usmjereno prema afirmaciji temeljnih ljudskih vrijednosti iz jasno postavljene kršćanske pozicije, vrlo često protiv vladajućih trendova u kazalištu i teoriji, ali uvijek uz znanstveni pristup temama kojima se bavi. Vjerujući da je osobni primjer života najbolji pokazatelj onoga u što čovjek vjeruje i zagovara javno djeluje na razne načine: selektorica je Festivala kršćanskog kazališta od njegova pokretanja 2015., piše kazališne kolumne, vodi emisiju na Radio Mariji Kazalište bez maske, aktivno je uključena u rad katoličkih udruga, a objavljuje i duhovne teme u raznim glasilima. Nagradu će joj zadnjeg dana manifestacije, koji se ove godine providonosno poklopio sa Svjetskim danom kazališta (27. ožujka) uručiti Miro Gavran, član Savjetodavnog vijeća manifestacije.

Izvor: narod.hr