Predstavljeno drugo izdanje knjige ‘Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve II. Svjetskog rata i poraća na području današnje Bjelovarsko-bilogorske županije’.
Mjesto više tražilo se na sinoćnjoj promociji drugoga izdanja knjige Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, autora Zdravka Ivkovića, Josipa Vusića i Anite Blažeković. Predstavljajući knjigu, autorica Blažeković je pred više od 50 posjetitelja kazala da je riječ o dopunjenom i izmijenjenom izdanju prve, koja je nakon objave 2010. godine doslovce razgrabljena.
Dopune i izmjene donose imena novih žrtava i dvije masovne grobnice.
Budući da su se čuli zahtjevi rodbine i potomaka odlučili smo se na drugo izdanje.
U međuvremenu smo otkrili 72 nove žrtve, tako da drugo izdanje govori od 6383 žrtve i 72 grobišta, među kojima su dva nova u Kipu nedaleko Sirača i Malom Korenovu kod Bjelovara-kazala je A. Blažeković.
Knjigu su uz njezinu autoricu predstavili i članovi Matice hrvatske Bjelovara Đurđa Haić i Davor Dijanović, novinar i publicist. Dijanović je kazao kako treba pozdraviti pojavu knjiga poput sinoć predstavljene, jer je to krupan korak u razotkrivanju komunističkih zločina i traženju istine, te je njome bjelovarsko-bilogorski kraj izvršio svoju moralnu dužnost prema žrtvama jugokomunističkoga sustava.
Radilo se o velikom broju ljudi ubijenih, nestalih. Još je veća tragedija kada je iz pojedine obitelji nestalo više ljudi. Poput obitelji Gregurković iz Male Barne, iz koje su četiri sestre i gluhonijemi brat odvedeni i ubijeni. Sestre su bile pobožne i sumnjive jer su prečesto išle u crkvu!, kaže autorica.
D. Dijanović je naglasio da naslov knjige, koju je nazvao spomenikom zločinima trajnijim od mjedi, ukazuje da nije riječ samo o zločinima komunističke već i zločinačke ideologije jugoslavenstva, koja je iza sebe u kontinuitetu ostavila tisuće hrvatskih žrtava od I. Svjetskog rata do Vukovara i Škabrnje.
Dijanović kaže i da je jugoslavenstvo uvijek išlo i na ruku velikosrpskoj ideologiji.
“Ono je donekle i razumljivo kada se pogleda psihosocijalni profil dobrog dijela političara u Hrvatskoj od 1991. godine. Riječ je dobrim dijelom o ljudima koji nikada nisu prežalili raspad bivše države i kojima je Hrvatska slučajna država za koju bi najbolje voljeli da nestane, ili ako već postoji smatraju ju kao privatni bankomat kako bi zadovoljili svoje kriminalne porive”, kazao je D. Dijanović.
Autorica, koja se po pitanju prikupljanja podataka zahvalila i Gradu Grubišnom Polju na čelu s na promociji nazočnim gradonačelnikom Zlatkom Mađeruhom, naglasila je posao nije dovršen, već će se i dalje raditi na razotkrivanju istine o stradanju hrvatskoga naroda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
