Marijanski zavjet za Domovinu: Na ovom hodočašću upoznali smo se s brojnim znamenitostima Lijepe naše

Hodočasnici Marijanskog zavjeta za Domovinu danas su hodali od Orašca prema Rožatu koji se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.

“Nakon mise u jako lijepoj crkvi u Orašcu krenuli smo prema Rožatu”, kaže voditelj puta, Tomislav Horvat o današnjem hodu.

U Rožat su stigli iza 13 sati, relacija je bila jako kratka, s jednom stankom. Mještani su ih vrlo srdačno ugostili.

“Danas nas je išlo ukupno 28, ali je za sutra najavljen veliki broj hodočasnika”, ističe Horvat.

Iz Vukovara, preko Međugorja dolazi veći broj hodočasnika, iz Zagreba ih je također nešto krenulo u privatnom aranžmanu, tako da će sutra biti zaista veća skupina.

Uz žuljeve i umor koji prate već većinu hodočasnika jednog je od njih danas svladala i sunčanica.

“Službeni snimatelj, koji nam snima dokumentarac za Marijanski zavjet za Domovinu dobio je sunčanicu, bio je na hitnoj pomoći i mora se odmoriti”, kaže Horvat.

U Rožatu ih je većina smještena u Franjevačkom samostanu Pohoda Blažene Djevice Marije, a dio u privatnom smještaju po obiteljima.

U Rožatu je uz katoličku crkvu i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika oslobađa se izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je pogodio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.

U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povijesničara i kneza Džona Restića.

Tijekom Domovinskog rata Rožat je bio popljačkan a mnoge su kuće popaljene i teško nastradale od neprijateljske JNA i četnika, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.

“Ujutro krećemo u 7 ujutro nakon blagoslova, krećemo preko Bosanke na Srđ, oko 13 sati bi trebali biti na Srđu, a oko 17 sati u katedrali u Dubrovniku. Dionica je kratka i ne bi trebalo biti naporno. Na ovom hodočašću upoznali smo se s brojnim znamenitostima, kad se vratimo kući pričat ćemo svojoj djeci, prijateljima i društvu o ljepotama naše domovine”, zaključuje Tomo Horvat.

Što je Marijanski zavjet za Domovinu?

Marijanski zavjet je hodočašće koje povezuje marijanska svetišta od istoka do juga Hrvatske. Započelo je u ljeto 2015., kada je od 21. lipnja do 29. kolovoza hodočašće obuhvatilo više od 1500 km od Gunje do Dubrovnika.
Hodočašće je pokrenula katolička mladež zajedno s braniteljima, zajedno okupljeni u Bratovštini Marijanski zavjet za Domovinu.

Cilj je da molitvom i hodom očuvaju temeljne vrijednosti naše Domovine, te da zajedničkim hodom različite generacije upoznaju i promiču moralnu, kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu svoga naroda.

U ovako objedinjenom zavjetnom hodočašću, izriče se zahvalnost i moli za slobodu, dostojanstvo, vjernost, i napredak našega naroda.
Ovogodišnja hodočasnička ruta prema planu polazi iz Osijeka 12. lipnja i nakon skoro 1700 km i 75 dana hoda, završava u Dubrovniku 25. kolovoza 2016. godine.

Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara, a sami birate koliko dana želite sudjelovati i gdje se želite priključiti.