Današnjim datumom 09. travnja, davne 1431. počela je gradnja šibenske katedrale svetog Jakova. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Gradnju obilježavaju brojne nezgode i nesreće koje su pogađale grad kroz tih 105 godina, stoga se gradnja dijeli na tri razdoblja ili stilsko – izražajne faze. Prvo razdoblje zove se po biskupu Bogdanu Pulšiću ( Pulšićeva katedrala ), drugo po Jurju Matejevu Dalmatincu ( Jurjeva Katedrala ) a treće po Nikoli Ivanovu Firentincu ( Nikolina katedrala ). Katedralu je posvetio biskup Ivan Lucije Štafilić 1555 godine. Naknadno je povećena još 1860. godine, nakon temeljite restauracije.
Sama katedrala je jedan od prepoznatljivih simbola Hrvatske, a od 2000. je pod svoju zaštitu stavio i UNESCO, zajedno s pripadajućim pripadajućim okruženjem.
Katedralu karakterizira kupola koja je u sjecištu križa, dakle oblika u kojem je zdanje zamišljeno i izgrađeno, nadaleko poznata krstionica, te vijenac ljudskih glava prirodne veličine.
Katedrala zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg hrvatske urbanističke baštine.
Ovako velebnog izgleda i smjelo pogođenog položaja, nadaleko je prepoznatljiva, te se svrstava s pravom među najznačajnije spomenike svjetske kulturne baštine.
