Nepoznati velikan: Znate li za fra Olujića, svećenika i znanstvenika kojeg su ubili partizani? Otkrivamo što je bilo s njegovim tijelom

olujiću
Montaža: Narod.hr

Jedan od mnogih svećenika stradalih pod partizanskom čizmom bio je i fra Josip Olujić. Taj sinjski fratar ispred svog imena ima i doktorsku titulu. Prirodoslovac, fizičar, matematičar i erudit čija su paleontološka istraživanja tek relativno nedavno sistematizirana, uređena i objavljena. Ubijen je u listopadu 1944. Njegovo tijelo, službeno, do danas nije nađeno iako su 2017. ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe iz jame Križnjače kod Sinja za koje se sumnjalo da pripadaju upravo fra Olujiću. No, kako doznajemo, identitet do danas nije dokazan.

44 ubijena fratra

Martirologij Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu između 1942. i 1948. broji čak 44 fratra. Svi su oni mučki ubijeni ili su umrli zbog posljedica zatvaranja i mučenja u komunističkim zatvorima. Među njima je i fra Josip Olujić.

No zašto izdvajamo baš njega?

Osim što je bio svećenik, bio je i znanstvenik. Kao što podaci govore, studirao je eksperimentalnu fiziku, teorijsku fiziku i matematiku u Fribourgu u Švicarskoj. Magisterij prirodne filozofije položio je 1916. godine, a  1918. obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom “Doprinosi mjerenju radijeva zračenja u atmosferi”.

>Nakon ulaska u Zagreb – partizanski zločini nad časnim sestrama milosrdnicama

Disertacija mu je kao rad objavljena u ”Jahrbuch der Radioaktivität und Elektronik” 1918. godine.  “Vrativši se u Hrvatsku obratio se tadašnjemu JAZU-u radi nabave elektrometra, koji je nabavio 1922. Namjeravao je nabaviti više uređaja radi organiziranja promatračkih postaja koje bi mjerile ionizirajuće zračenje u Hrvatskoj. Iste 1922. objavio je rad Prilog proučavanju o prolaženju i razdjeljivanju elektriciteta kroz provodnice u Nastavnom vjesniku. Sve ga to čini prvim kvalificiranim idejnim pretečom znanosti o zračenju na tlu Hrvatske zasnovane na mjerenjima”, piše na Wikipediji.

Lutajući fratar

Zbog spomenutog nedostatka opreme, ali i angažmana u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, fra Olujić, koji je rođen u Opancima 1888. godine, ostao je u svome kraju.

No njegova znatiželja često ga je vodila u lutanja sinjskom okolicom. Često i na čuđenje lokalnih težaka. Olujić je u skitnjama prirodom otkrio fosile pužića.

Izvor: ”O razvojnim nizovima nekoliko melanopsida i prozostenida iz sarmatskih naslaga okolice Sinja (Dalmacija, Hrvatska)”

Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu i Provincijalat franjevačke provincije Svetog Otkupitelja (Sinj) 1999. predstavili su stručnoj javnosti Olujićev stručni i znanstveni rad u području paleontologije koja mu je zapravo bila hobi, otisnuvši njegov neobjavljeni rukopis pisan njemačkim jezikom pod naslovom ”O razvojnim nizovima nekoliko melanopsida i prozostenida iz sarmatskih naslaga okolice Sinja (Dalmacija, Hrvatska)”. Ovo djelo priredila je Zlata Jurišić-Polšak iz navedenog muzeja, čime je Olujićeva paleontološka ostavština sređena, sistematizirana i konačno objavljena.

>Što povezuje Josipa Manolića i podravsku šumu Seča u kojoj su partizani bez suda masovno likvidirali zarobljenike?

Paleontološka ostavština fra Olujića

”Njegov kompleksan pristup paleontologiji, posebno s biološkog stajališta, rekonstrukcija paleoekoloških uvjeta, mogućnost provjere na terenu, uz golemu količinu ‘dokaznog’ materijala, čine njegov rad ne samo aktualnim, nego i atraktivnim danas.

Mladi profesor fizike i matematike Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, dr. Josip Olujić imao je kao prirodoslovac razvijen dar zapažanja, pa je vjerojatno prilikom šetnji sinjskom okolicom zamijetio kako se u okolnim stijenama bjelkasti oblici školjaka kongerija ili njihovi presjeci, kako se ponekad gazi po pužićima ispalim iz stijena…. Počeo ih je prikupljati i zapažati njihovu raznolikost. Tako je ljubav prema fosilnim pužićima vjerojatno počela, a nastavila se izuzetno stručnim sustavnim s prikupljanjem fosila i njihovom paleontološkom obradom.

Izvor: ”O razvojnim nizovima nekoliko melanopsida i prozostenida iz sarmatskih naslaga okolice Sinja (Dalmacija, Hrvatska)”

…Iako strukom nije bio paleontolog, dr. Olujić se ravnopravno pridružio svojim prethodnicima, a u nekim ih je vidovima i nadmašio. Naime, on je promjene na kućicama fosila povezao, kao vrstan poznavalac fizičkih procesa (doktorirao je fiziku u Fribourgu u Švicarskoj), sa zbivanjima i promjenama okoliša, te je matematičkom točnošću pokušao objasniti međusobnu ovisnost bioloških, kemijskih i fizičkih procesa u prirodi”, pisala je o Olujiću Zlata Jurišić-Polšak.

”Seljacima je često bilo čudno što to on zapravo radi”

Njegova lutanja sinjskim krajem u navedenoj je knjizi opisao i fra Mijo Ćaleta.

S torbicom na ramenu i potrebnim alatom, u siromašnoj franjevačkoj halji, često ga se viđalo kako iz sinjskog samostana odlazi u okolicu skupljati paleontološki materijal…

Seljacima je često bilo čudno što to on zapravo radi, te su se mnogi pitali je li s njim sve u redu, ne znajući i ne sluteći važnost njegova rada. No on je uporno nastavljao s radom, u kojem su mu pomagali učenici Franjevačke gimnazije i drugi seoski dječaci, koje je oduševljavao za taj posao…

Izvor: ”O razvojnim nizovima nekoliko melanopsida i prozostenida iz sarmatskih naslaga okolice Sinja (Dalmacija, Hrvatska)”

Rodio se 20. siječnja 1888. u selu Opanci kod Lovreća u Imotskoj krajini. Iz ovog škrtog kraja put ga je zbog nadarenosti odveo na studij u švicarski Fribourg gdje je doktorirao na temu Doprinosi mjerenja radijeve emanacije u atmosferi.

Nakon toga, vraća se u domovinu i radi kao nastavnik u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju… “‘Olujićev stručni i znanstveni interes bio je široko zasnovan. Služba ga je vezala uz malo mjesto, gdje nije imao potrebna pomagala da se bavi svojom strukom, eksperimentalnom fizikom, pa se kao amater dao na proučavanje pužića, gdje je postigao značajne rezultate. Sigurno bi dao još i mnogo više, da zločinačka ruka nije, bez ikakvog razloga, nasilno prekinula njegov život”.

Ubojstvo

Što se to dogodilo 1944.? Fra Vjeko Vrčić o tome je ostavio sljedeće svjedočanstvo koje je 2017. prenio Glas Koncila.

>Ante Beljo: Najviše svećenika u Drugom svjetskom ratu ubijeno je 1945. na Maclju

”Partizani su odveli naša tri fratra, među njima i fra Jozu Olujića, učenjaka prirodoslovca svjetskoga glasa. Oda je po planinama za spužima i pisa znanstvene radove o transformacijama spuža. I tako uhapse njega, a ja čujem da su ga natirali da goni neka kola i da se jako smočio. Promislim: slab je čovik, razbolit će se, uvatit upalu. Zagrnem se plaštom i prid sinjski zatvor. Pita me prvi partizanski čuvar: ‘Di ćeš ti? Ne moreš uć!’ Izvadin ja štrucu kruva i pusti on mene.

Dođen u hodnik, drugi stražar. I on se dere, ne da proć. Ja drugu štrucu – a on mi samo odškrine vrata. Tamo vidin fra Jozu, dodan mu šta mi je ostalo – po litre rakije da se izmasira i ugrije, ni rič nismo mogli izminit. Nikad tu trojicu fratara više vidili nismo niti smo čuli šta je bilo s njima, u koju su jamu završili…” (B. Hanžek, A. Lutkić i I. Soljačić)

Što je s tijelom?

Njegovo tijelo počivalo je na nepoznatoj lokaciji sve do 2013. godine kada su članovi speleološkog društva Špiljar iz Splita na dubini od 38 metara, u jami Križnjači našli posmrtne ostatke jedne osobe.

>Krvavi trag partizana: Doznajemo koliko je do sada nađeno posmrtnih ostataka Hrvata ubijenih 1945. i kasnije

Vjerovalo se da je riječ upravo o fra Olujiću. No trebale su proći još četiri godine da nađeno tijelu bude izneseno i to u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja.

No od tada muk. Je li riječ o tijelu fra Olujića? Nažalost, ni danas se ne zna.

Ministarstvo hrvatskih branitelja na naš je upit odgovorilo sljedeće: ”Speleološko istraživanje i ekshumacija posmrtnih ostataka iz jame Križnjače, Gljev, Grad Sinj, provedeno je 7. veljače 2017., kada su ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe.

Posmrtni ostaci su prevezeni na Odjel za sudsku medicinu KBC-a Split, gdje je izvršena njihova obrada klasičnim sudsko-medicinskim metodama i izuzeti su uzorci za provedbu DNA analize.

No, iako su uzorci uspješno izuzeti, do sada nisu pronađeni dovoljno bliski krvni srodnici za provedbu usporedbe s DNA profilom dobivenim iz posmrtnih ostataka.

>Tko je Vlado Ranogajec, koji je potpisivao na desetke smrtnih presuda dnevno, a dalje ima ulicu u Zagrebu?

S time je upoznata i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja iz Splita, s kojima smo u stalnom kontaktu u nastojanju da se pronađu bliski srodnici čiji su krvni uzorci nužni za provedbu DNA analize i identifikaciju”.

Iz Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja kazali su nam samo kratko kako nemaju pouzdanih informacija.

”Olujić je dokazivao materijalističku ideološku podlogu onih koji su ga ubili”

O paradoksu ubojstva fra Olujića od strane partizansko-komunističkih krvnika, pisao je Jeronim Bulić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u knjizi o radovima fra Olujića.

>Kuka za Narod.hr o knjizi Pakao se zove Jazovka: Zna se tko su krvnici, ali nitko nije suđen

“Charles Darwin, veliki prirodoslovac, proputovao je velik dio svijeta, prikupljajući dokaze za svoju teoriju evolucije živih bića i postao je slavan. Olujić je dokazao ideju evolucije na puževima u svega stotinjak koraka dugom koritu, u svijetu i danas nepoznatog potoka Sutine. Da je kojim slučajem bio Englez ili Francuz, i on bi stekao svjetsku slavu i postao znamenit. Ali Olujić je rođen na Balkanu, u zemlji Morlaka, kako su nas slijedeći Fortisa, donedavno zvali na zapadu.

I zato on, naš fra Jozo Olujić, nije bio slavljen, nego ubijen. I da paradoks njegove tragične sudbine bude to veći, Olujić fratar i duhovnik, svojim djelom o evoluciji puževa, dokazivao je materijalističku ideološku podlogu onih koji su ga ubili”.

 * Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.