Javna rasprava o slobodi i pravu u povodu 800. obljetnice Velike povelje slobode – Magna charta libertatum – održana je u ponedjeljak navečer na tribini u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović.
Voditelj tribine Željko Ivanković podsjetio je da se današnja obljetnica Magna charta libertatum obilježava posvuda gdje je boravila britanska vlast.
“Velika povelja slobode je dokument između engleskoga kralja Ivana bez Zemlje i 25 baruna i njihovim pravima”, napomenuo je Ivanković te dodao da prema inačici dokumenta iz 1225. Povelja podrazumijeva prava svima, a ne samo barunima. Sačuvana je, kaže, u “četiri izvorne kopije” jer je kralj povelju potpisivao pojedinačno sa svakim barunom.
Povelja je, po Ivankovićevim riječima, bila zaboravljena do 17. stoljeća, a Cromwell ju je ismijavao. Velika Britanija je Povelju “izvozila” širom svijeta kao mit o slobodama, rekao je Ivanković pitajući svoje sugovornike da pojasne koji su to mitovi uz nju vezani.
Filozof Žarko Puhovski je ustvrdio da je Magna charta libertatum prvi dokument koji nije dar suverena, nego je izborena te dokumentira pravo izbora koje je ušlo u englesko pravo i u njemu živi. Ocijenio je kako su priče o legendi manje važne jer ona, po mišljenju Puhovskoga, živi kao pravna činjenica.
“I u Hrvatskoj je važnija činjenica npr. Pacta conventa od jezika, jer je ona dio hrvatskoga državnog prava”, rekao je Puhovski ustvrdivši kako to hrvatski nacionalisti ne shvaćaju.
Profesor Filozofskoga fakulteta Neven Budak podsjetio je kako je 13. stoljeće bilo vrijeme opismenjavanja kulture, jer se dotad, kako je istaknuo, sve svodilo na usmenu tradiciju pa su se i ugovori i dogovori samo pamtili, osim u rijetkim slučajevima.
“U tom kontekstu moramo gledati i na Veliku povelju”, rekao je dodavši kako ona nije bila ništa više osim pismeno zabilježena dogovora, na kojeg se kralj nije ni potpisao.
Ocijenio je da takvi fenomeni nisu bili izolirane pojave jer, kako je rekao, nekako u isto vrijeme (hrvatsko-ugarski) kralj Andrija daje Zlatnu bulu s vrlo sličnim sadržajem. Slična je i Zlatna bula Bele IV. Gradecu iz 1240. godine, podsjetio je Budak dodavši kako i u njoj ima puno toga što sadrži i Magna charta libertatum.
Podsjetio je i na opća prava kolonista u Slavoniji koji su tada imali pravo na seljenje, imovinu i izbor suca.
Profesor Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je kako se Velika povelja koristila za dobivanja niza drugih dokumenata. U njoj je začetak parlamentarizma u Engleskoj, smatra Zakošek.
Po njegovu mišljenju, Magna charta libertatum je imala izravan utjecaj na događaje u Sjevernoj Americi. Na nju se pozivaju ustavi 13 američkih kolonija, napomenuo je te dodao kako je tek kasnije ugrađena i u američki ustav.
Profesor Zoran Kurelić, također sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, ocijenio je kako današnja britanska vlada na čelu s Davidom Cameronom Velikom poveljom nastoji, umjesto europskih ljudskih prava, nametnuti anglosaksonska pravila na temelju tradicije Velike povelje. Oporba preko dnevnika “The Guardian” upozorava kako time premijer Cameron pokušava državi ponovno vratiti nadzor nad građanima.
Magna charta libertatum je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. prisiljen oružjem engleskog plemstva. Mir koji je engleski kralj Ivan bez Zemlje sklopio s papom Inocentom III. prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je Ivan doživljavao u Francuskoj, izgubivši sve svoje posjede, te grubi način njegove vladavine, potaknuli su englesko plemstvo na ustanak, na kraju kojeg je Ivan bio prisiljen, sklopivši Veliku povelju sloboda, prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka.
