Tisućiti broj časopisa za kulturu “Hrvatsko slovo” objavljen je u nakladi Hrvatske kulturne zaklade HKZ-Hrvatsko slovo, a u prigodnom broju glavni urednik toga tjednika, književnik Stjepan Šešelj, podsjeća kako je prvi broj izišao 28. travnja 1995. te da u kontinuitetu izlazi već 20 godina.
“Hrvatsko slovo” izlazi po motom “Svakoga petka – Hrvatsko slovo – Uvijek za Hrvatsku!”, ističe Šešelj, te podsjeća da je taj književni časopis najstariji tjednik za kulturu u Hrvata, nakon Šenoina “Vienca”.
Tjednik “Hrvatsko slovo” objavljuje članke, razgovore, podlistke, priloge i osvrte iz područja kulture i umjetnosti (književnosti, likovne umjetnosti, kazalište, televizije), članke inspirirane hrvatskom svakodnevnicom, politikom i športskim događajima, te humoristično-satirični prilog.
U prigodnom intervjuu Šešelj također podsjeća kako je Društvo hrvatskih književnika (DHK), koje je neko vrijeme bilo nakladnik tjednika, u vrijeme bivše države odražavalo stanje duha hrvatskog naroda te je odražavalo njegove potrebe, uključujući i težnje za samostalnom hrvatskom državom.
U prigodnom tisućitom broju “Hrvatskoga slova” objavljen je i razgovor s književnikom Hrvojem Hitrecom, koji pojašanjava okolonosti i ozračje u kojem je pokrenut ova kulturno-književni časopis.
Prvi broj “Hrvatskoga slova” predstavili su u Zagrebu 28. travnja 1995. njegovi utemeljitelji – glavni urednik književnik Dubravko Horvatić, ravnatelj Stjepan Šešelj i književnik Mile Pešorda, koji je bio zamjenik glavnog urednika.
Jednim od supokretača bio je hrvatski pjesnik Mile Maslać, poslije zamjenik glavnog urednika tjednika.
Ciljevi “Hrvatskoga slova” su promicanje hrvatske kulture, svijesti o nacionalnim interesima hrvatskog naroda te promicanje svijesti o djelima manjina koje su pridonijele Hrvatskoj i hrvatskoj kulturi.
Za suradnike je imao brojne hrvatske uglednike – književnike, umjetnike, znanstvenike, kao i stručnjake iz raznih područja.
“Hrvatsko slovo” u svojoj Knjižnici Hrvatskog slova objavio je djela hrvatskih književnika: Veljka Barbierija, Mirka Marjanovića, Đurđice Ivanišević, Hrvoja Hitreca, Stjepana Šešelja, Igora Mrduljaša, Ljubice Štefan, Svena Laste, Maje Freundlich, Dubravka Horvatića, Benjamina Tolića, Milana Vukovića, Zorana Tadića, Mladena Rojnice, Pere Pavlovića i drugih.
