Glasoviti Franjevački samostan na Plehanu kod Dervente, koji su srušile vlasti bosanskih Srba 1992. godine, obnovit će se, najavljeno je u ponedjeljak nakon mise na kojoj je sudjelovalo više stotina katolika iz toga kraja koji su došli iz inozemstva budući se na ovo područje vratio samo mali broj prijeratnih stanovnika hrvatske nacionalnosti.
Temelji novog samostana na Plehanu blagoslovljeni su po završetku svete mise koju je predvodio Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. “Potrebno je doživjeti ovaj samostan kao gnijezdo zajedništva, bratstva, ali i kao oazu gdje će se moliti“, rekao je kardinal. Pri tome je dodao kako je temeljni kamen simbolično povezan sa životom vjernika. „Isus Krist je kamen temeljac na kojem gradimo život vjere i taj kamen koji ćemo blagosloviti označava Isusa Krista, čvrstu stijenu na kojoj ćemo ustrajati živjeti“, naglasio je kardinal Puljić u svojoj propovijedi.
Prilikom blagoslova kamena temeljca za novi Franjevački samostan nazočnima se obratio i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović nagovijestivši nastavak potpore za obnovu samostana kroz projekte koje će podupirati vlasti iz BiH i Hrvatske. Po njemu ključno je osigurati povratak prognanih Hrvata.
„Ako izgradimo bolji i kvalitetniji život onda će ljudi ponovno poželjeti živjeti na području predivnog Plehana. Obnova ovog iznimno vrijednog objekta naša je dužnost prema budućim generacijama, kao jamstvo očuvanja identiteta, kulture i zajedništva“, kazao je Čović.
Plehanski kompleks koji je činio Franjevački samostan i crkva od posebnog je povijesno-kulturnog značaja, ne samo za Hrvate toga kraja, nego i za cjelokupan hrvatski narod Bosne i Hercegovine. Bogata povijesna građa koja je tu čuvana dokaz je stoljetne opstojnosti Hrvata na ovim prostorima.
Franjevački samostan Plehan, udaljen desetak kilometara od Dervente, sagrađen je 1870‐tih godina, ali je ovaj vrijedni objekt kulturnog nasljeđa potpuno uništen početkom rata u BiH. Samostan je 2. srpnja 1992. s dvije tone eksploziva miniran i potpuno srušen.
Samostan Plehan smješten je na istoimenom brežuljku udaljenom desetak kilometara jugoistočno od Dervente. U samostanu se nalazila i bogata zbirka umjetnina. Uz jednu vrlo vrijednu sliku nepoznatog venecijanskog majstora iz 16. stoljeća (Sveta obitelj), te niz portreta franjevaca s konca 19. i početkom 20. stoljeća slikara Benedetta Giovea, plehanska se zbirka sastojala od nekoliko stotina djela u različitim likovnim tehnikama. Tu su se nalazila djela umjetnika poput Meštrovića, Medovića, Račkog, Hegedušića, Dulčića, Augustinčića, Kršinića, Jordana, Jurkića i brojnih drugih.
U samostanskoj knjižnici čuvala su se brojna teološka, filozofska, povijesna i književna djela iz 19. i 20. st., kao i djela franjevačkih pisaca 18. i 19. stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
