Održana tribina o hrvatskom pravosuđu: Građanima uskraćen pristup Vrhovnom sudu, a sustav preferira interesne zajednice

U ponedjeljak je u Novinarskom domu održana tribina na temu “Može li se vjerovati hrvatskim sucima i pravosuđu?”, javlja hazud.hr, a na kojem se raspravljalo o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj kao i štetama nastalih korupcijom kako pravosudnom, tako i političkom.

Uvodno izlaganje imao je novinar i publicist Darko Petričić. “Danas 70 godina od prvog potpisivanja Konvencije o ljudskim pravima možemo konstatirati da su ljudska prava u Hrvatskoj, onako kako ih definira Konvencija, mrtvo slovo na papiru, jer se njezine odredbe ne primjenjuju u praksi.

Zakone u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, donose parlamenti koji su pod kontrolom krupnog kapitala i interesnih lobija. Takvi zakoni uvijek su usmjereni i idu na štetu pojedinaca i građana, a u korist prikrivenih kontrolora političara na vlasti.

Državne institucije i ukupno pravosuđe, umjesto da štite ljudska prava postaju njihovi najveći kršitelji”, kazao je.

Antun Bačoka, predsjednik Udruge Korektiv iznio je porazne pokazatelje o radu sudova i sudaca, određena saznanja o sprezi državnog odvjetništva, sudaca i policije, a koji su svi zajedno pod neskrivenim patronatom politike. Prisutni su bili zgroženi i video prezentacijom kojom je predstavljen način pljačke privatnog vlasništva višemilijunske vrijednosti, radi čega se vode i desetogodišnji sudski sporovi čije vođenje je otežano korupcijom u sudstvu i političkim vezama.

Bivši sudac Tonči Majica koji je i sam postao žrtva sustava i prolazi kalvariju, iznio je svoja iskustva utemeljena na radu unutar pravosudnog sustava. „Stolci su uglavnom na četiri noge, no postoji i onaj tzv. “vražji tronožac”, na tri noge. “Mogli bismo reći da je upravo taj tronožac zakonodavna, izvršna i sudbena vlast. Na tom tronošcu je ugodno sjediti jer pruža životnu i financijsku sigurnost, ugled. No upravo se tu najviše krše ljudska prava. Sustav i zakonodavna vlast krivi su za lošu prezentaciju i doživljaj pravosuđa u javnosti. Politika tvrdi da smo demokratska zemlja, pozivaju se na demokratski napredak a nekad je u sudskim postupcima odlučivalo vijeće trojice, danas sudi sudac pojedinac. Često se stoga događa da odvjetnik stranke u sudnici govori jedno, a sudac zapisničaru diktira drugo. Da sudi vijeće, takve stvari se ne bi mogle dogoditi, jer bi uvijek netko napravio korekciju. Ukinuto je i ujednačavanje sudske prakse. Danas sudstvo funkcionira tako da sud iz jednog grada donosi jednu odluku, a sud iz drugog grada drugačiju.

Građanin ne može podnijeti reviziju Vrhovnom sudu jer nema pravosudni ispit. Na taj način mu je uskraćen pristup pravosuđu. Izbor sudaca složen je tako da samo suci unutar sustava mogu napredovati, dok odvjetnici koji žele postati suci imaju ograničene mogućnosti. 2018 godine postoji 900 stotina blokiranih odvjetnika koji nisu u mogućnosti podmirivati svoje obveze, zato što sustav „preferira interesne zajednice“. Radi svega treba mijenjati sustav, načiniti pozitivnu i negativnu selekciju sudaca i državnih odvjetnika, mijenjati izborni sustav”, na kraju je istaknuo Tonči Majica.

Nada Landeka, novinarka i jedna od osnivačica Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa rekla je: “U Hrvatskoj se osim ljudskih prava najviše krši i pravo na pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje. Sudstvo i vlast postupaju prema srednjovjekovnoj izreci francuskog kralja Luj XIV – „Država, to sam ja!“ Kao što je Luj XIV bio ne samo kralj Francuske već i kralj apsolutizma, tako je i u Hrvatskoj uveden politički apsolutizam, po kojem parlamentarna većina može što hoće, dok ostali narod, ne samo da ne uživa pravo na pošteno suđenje, i na pravnu i pravednu državu, već su im ukinuti i pravo na riječ, pa i pravo na komentiranje (ponovo je uveden verbalni delikt kroz kazneno djelo klevete), dok su im vlasništvo i imovina potpuno nezaštićeni, nikad ne znajući kada će koji predator s dobrim političkim i pravosudnim vezama posegnuti za nečim što je privatno vlasništvo, zaključila je Nada Landeka.

Tek neznatan dio građana RH danas vjeruje da sudovi rade zakonito, dok je Vlada RH na dnu rang ljestvice povjerenja, gdje dijeli mjesto s Državnim odvjetništvom. To pokazuje istraživanje koje je provela GRECO (Grupa država za borbu protiv korupcije).

Prema izvješću Đure Sessa, predsjednika Vrhovnog suda RH, posljednjeg dana 2017. godine na hrvatskim sudovima bilo je 11.971 starih predmeta (onih koji se vode dulje od 10 godina).

Pravna istraživanja GRECA ukazuju na to da čak 73% zaposlenih u pravosuđu vide najveći problem upravo u utjecaju politike na sudove i policiju, kao i u korumpiranosti državnih odvjetnika.

Procjenjuje se da je Hrvatskoj ratnim profiterskom i pretvorbom i privatizacijom počinjena izravna i neizravna šteta od tadašnjih 50 milijardi njemačkih maraka, revizijom nad 1556 subjekata utvrđeno je da je 370.000 ljudi izgubilo posao, „zagubljeno“ je 2,8 milijuna četvornih metara zemljišta i 90.000 m2 u objektima.

Danijel Galović iz Slobodne Hrvatske istaknuo je Hrvatska ima FINA-u koja „ubija“ podjednako vjerovnike i dužnike. Naime, najveću korist od ovrha ima upravo FINA. 2010. godine Jadranka Kosor suočena s nedostatkom novca u državnom proračunu, posavjetovana svojim savjetnicima, kao predsjednica Vlade predložila je Ovršni zakon kojima je sva ovlast dana Financijskoj agenciji. Dok se to pitanje ne riješi, i dok se cijeli Ovršni zakon ne stavi izvan snage, a pravni stručnjaci ne napišu novi, koji će zaštititi prava građana, ne može se govoriti o ljudskim pravima koja jamči Ustav RH. Radi svega su premijeru Vlade RH poslali zahtjev za razrješenje ministra pravosuđa Bošnjakovića koji u godinu i 9 mjeseci nije učinio ništa po pitanju novog Ovršnog zakona.

Radovan Smokvina posebno se osvrnuo na skupi pravosudni aparat, s prevelikim brojem sudskih djelatnika čije plaće i edukacija zahtijevaju ogromna sredstva koja se izdvajaju iz proračuna. „Ja dolazim s druge planete, iz uređene države Švicarske, u kojoj sustav, za razliku od Hrvatske funkcionira potpuno drugačije i ulijeva značajnu sigurnost svima koji u Švicarskoj žive. U Hrvatskoj takve sigurnosti nema, i teško je vjerovati da će je ikada i biti s ovakvim sustavom. Sustav je posložen tako da služi isključivo političarima, odnosno vlasti, koja je podijeljena na izvršnu, zakonodavnu i sudbenu” istaknuo je Smokvina i nastavio:

“Ne biste vjerovali, ali u Švicarskoj sporove male vrijednosti rješavaju domaćice. Žene koje su iz nekog razloga bez posla, kućanice, njih sudovi angažiraju za rješavanje sporova. Takvi sudski postupci rješavaju se za građane potpuno besplatno, i vrlo brzo i učinkovito. Tek vrlo ozbiljne sudske predmete, njih oko 20% rješavaju sudovi. Pljačke i financijske malverzacije istražuju porezni inspektori. To je njihov posao. Ako se uoči nesuglasje i nelogičnost između prihoda i imovine, porezni inspektori tada rade svoj posao, i obavještavaju policiju o tome, nakon čega se pokreću postupci. Vrlo jednostavno!”, rekao je Smokvina, čiji je račun u Hrvatskoj blokiran, a zbog pravne nesigurnosti odlučio je i rasprodati svu imovinu koju je imao u Hrvatskoj.