Prva operna premijera nove sezone Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će u petak, 14. studenoga opera “Evgenij Onjegin” Petra Iljiča Čajkovskog pod ravnanjem maestra Nikše Bareze i u režiji poljskog kazališnog i opernog redatelja Michala Znanieckija.
Najavljena kao jedno od najljepših ostvarenja romantičarskog opernog stvaralaštva, opera nastala prema romanu u stihovima “Jevgenij Onjegin” poznatog ruskog romantičara Aleksandra Sergejeviča Puškina po mnogima je najljepša slavenska opera. Njezino najnovije uprizorenje rezultat je koprodukcijske suradnje zagrebačkog i riječkog HNK.
Uoči premijere u nedjelju je u zagrebačkom kazalištu održan poseban program “Ususret premijeri – Evgenij Onjegin” na kojemu su o djelu govorili ključni ljudi produkcije, maestro Bareza i redatelj Znaniecki.
Vrlo zahtjevna opera za izvođenje, “Evgenij Onjegin” intimna je psihološka drama čiju radnju pokreću lirska čuvstva koja proživljavaju njezini likovi.
Maestro Bareza istaknuo je kako mu je to šesta produkcija te opere čijoj je partituri pristupio iz posve nove kreativne pozicije. “Riječ je o kompleksnom djelu kompleksne partiture, koja ima nekoliko dimenzija i odnosa koje je Čajkovski poštovao kako bi Puškinov tekst oplemenio svojom glazbom i dao mu i svoju dramaturšku viziju”, kazao je Bareza.
Istaknuo je da je Čajkovski sam najvećim dijelom bio libretist tog djela, koje je tako imanentno njegovu specijalnom senzibilitetu. U djelu je sedam scena, kao “sedam postaja” koje je Čajkovski podnaslovio “lirski prizori”, koje imaju odvojene karaktere koji zajedno grade karakter cjeline, pojasnio je Bareza.
Znaniecki se složio kako je “najveći problem te opere u tome što to nije opera, već zbir lirskih prizora”. Stoga je odlučio manje se baviti realističnošću scena i veći naglasak staviti na osjećajna stanja, poznatu Puškonovu priču napraviti apstraktnijom, i tu je ključ te produkcije, pojasnio je Znaniecki, koji je na projektu okupio međunarodni autorski tim.
Iako je djelo naslovljeno prema mladom, blaziranom bogatašu Evgeniju Onjeginu, glavni je lik sanjarska djevojka Tatjana koja se, živeći duboko u ruskoj provinciji 19. stoljeća, prepušta maštarijama idealizirajući slučajnog znanca Onjegina, nedostojna njezine iskrene ljubavi. U prvom su planu duboko proživljene drame protagonista – u prvome činu to je drama Tatjane, u drugome pjesnika Lenskog, a u trećemu Onjegina. Te tri zasebne cjeline čvrsto su povezane u jednu jedinstvenu priču.
Redatelj je napomenuo da je veliki naglasak htio staviti na emocionalnu hladnoću Onjegina, koji “sa svojim smrznutim srcem ne može uspostaviti kontakt sa svijetom”, te na proces “otapanja” i transformacije koji on prolazi kako se priča razvija.
U ulozi Tatjane nastupaju u alternacijama Valentina Fijačko/Adela Golac Rilović, Lenskog će utjeloviti Domagoj Dorotić/Stjepan Franetović, dok u ulozi Onjegina alterniraju Robert Kolar i Ljubomir Puškarić. U ansamblu su još Cecilija Car/Željka Martić (Larina), Jelena Kordić/Martina Menegoni (Olga), Neda Martić/Branka Sekulić Ćopo (Filipjevna), Luciano Batinić/Ivica Čikeš (Gremin), Mario Bokun/Ladislav Vrgoč (Triquet), te Robert Palić i Alen Ruško, koji alterniraju u ulogama Zareckija i Kapetana.
Znaniecki je ujedno i kostimograf predstave. Scenografsko rješenje potpisuje Luigi Scoglio, svjetlo je oblikovao Bogumil Palewicz, koreografkinja je Diana Theocharidis, a zborovođa Ivan Josip Skender.
Program je u HNK u nedjelju privukao velik broj zainteresirane publike, za koju su neki od interpreta glavnih uloga izveli odabrane ključne ulomke opere te u razgovoru s glazbenim kritičarom i kolumnistom Branimirom Pofukom otkrili pojedinosti svojih uloga i svojih umjetničkih pristupa.
Intendantica Dubravka Vrgoč istaknula je kako je riječ o novom programu koji će HNK redovio organizirati do kraja sezone uoči svake operne premijere sa željom da svoju publiku upozna s onime što se u tome teatru radi.
