Filmom “Najsretniji dan u životu Ollija Mäkija” Juhoa Kuosmanena, finskim kandidatom za Oscara, u subotu je u kinu Europa otvoren Zagreb Film Festival, koji će u idućih devet dana u raznim programima prikazati stotinjak filmova.
Redatelj i glumica iz filma Oona Airola pozdravili su zagrebačku publiku uoči projekcije njihova filma, rekavši kao su ponosni što je upravo njihov film izabran za samo otvorenje festivala.
Ta biografska filmska priča o finskom boksaču kojemu je ljubav bila važnija od titule premijerno je prikazana na festivalu u Cannesu gdje je osvojila nagradu u programu Izvjestan pogled.
Nakon toga je nagrađivan i na nizu svjetskih festivala, finski je kandidat za nagradu Oscar, a natječe se i za nagradu Europske filmske akademije u kategoriji Otkriće godine.
Na svečanosti otvorenja kinu Europa, gdje se tradicionalno održava festival, uručena je nagrada mreže europskih kina Europa Cinemas za najbolji kino program u ovoj godini.
Članica UO Europa Cinemas Nina Peče tom je prigodom istaknula je kako je riječ o priznanju za uspješan rad na promociji europskog filma, njegov razvoj i budućnost.
“Sretni smo da smo u proteklih osam godina od kako upravljamo kinom Europa od relativno zapuštenog prostora uspjeli ostvariti dio svojih vizija te djelomično uspjeli renovirati neke od prostora kina, otvoriti još jednu malu dvoranu i postali dom za više od dvadeset raznih festivala i ostalih filmskih manifestacija”, rekao je izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta.
Direktor festivala Boris T. Matić podsjetio je kako kino Europa, koje je samo u prošlom mjesecu imalo 15 tisuća gledatelja, ugošćuje premijere domaćih filmova, više 60 filmova u redovnoj kino distribuciji i organizira niz raznih programa.
Matić se nada da će ta nagrada, kao dokaz dobrog djelovanja i rada, potaknuti i njihove partnere iz Grada Zagreba da zajedničkim snagama obnove dvoranu.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin rekla je kako to dosad najveće priznanje jednoj hrvatskoj gradskoj kulturnoj ustanovi čini Zagreb ponosnim.
“To je priznanje i gradu Zagrebu koji je, ponukan akcijom “Daj mi kino!”, 2007. otkupio to 90 godina staro kino i dodijelio ga na upravljanje umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival”, istaknula je.
Otvorivši festival, Kusin je poželjela ugodan boravak za više od 200 inozemnih gostiju festivala, čiji dolazak vidi i kao dobru promociju Zagreba u svijetu te obogaćivanje turističke ponude.
Otvorenje ZFF-a, na kojemu se okupilo niz osoba iz kulturnog života, među kojima je bila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, tradicionalno je mjesto na kojemu Hrvatska udruga producenata dodjeljuje Nagradu Albert Kapović.
Vanja Andrijević, članica Povjerenstva te udruge uručila je ovogodišnju nagradu istaknutom hrvatskom producentu Ivanu Maloči, koji je svoj govor zahvale posvetio Albertu Kapoviću, utemeljitelju Hrvatskog audiovizualnog centra, prema kojemu se nagrada zove.
“Kada je Albert osnivao HAVC, obilazio je od vrata do vrata, od političara do političara, no oni mu nisu otvarali vrata. Bilo je dosta teško, no uspio je, imao je snagu, volju, želju, viziju, bio je odličan i nesebičan čovjek”, istaknuo je.
Stotinjak filmova svih žanrova u 12 programa
Ove se godine u glavnom natjecateljskom programu natječe rekordan broj domaćih filmova – od njih trinaest koliko ih se natječe za Zlatna kolica u dugometražnoj konkurenciji, četiri su hrvatske produkcije ili koprodukcije.
Tu su filmovi “Ne gledaj mi u pijat”, dugometražni prvijenac redateljice Hane Jušić i “Trampolin” Katarine Zrinke Matijević te manjinske hrvatske koprodukcije, makedonski “Oslobođenje Skoplja” Rade i Danila Šerbedžije te gruzijski “Kuća drugih” redateljice Russudan Glurjidze, koji su aktualni predstavnici matičnih država u kandidaturi za Oscara.
Filmovi odabrani za ovogodišnji glavni program žanrovski su raznoliki, od komedija do drama, no festival je uvrstio dosad najviše trilera, primjerice “Noćne životinje”, novi film modnog kreatora Toma Forda, koji je osvojio Nagradu žirija u Veneciji, prvijenac rumunjskog redatelja Bogdana Mirice – “Psi”, križanac vesterna i trilera koji je osvojio nagradu FIPRESCI u Cannesu, belgijski “Flamansko nebo” Petera Monsaerta i “Miran čovjek” kinesko-kanadskog redatelja Johnnyja Maa.
Jedan od ovogodišnjih noviteta je da program “Ponovno s nama” koji donosi nove filmove autora koji su sudjelovali na ranijim festivalskim izdanjima, postaje natjecateljski. Poseban gost tog programa je začetnik rumunjskog novog vala i pobjednik kratkometražnog ZFF-ovog programa 2004. godine, Cristi Puiu, koji će predstaviti crnohumornu obiteljsku dramu “Sieranevada”, snimljenu u koprodukciji s Hrvatskom.
“Moj prvi film” donosi debitantska ostvarenja danas uspješnih i poznatih irskih redatelja, po izboru filmskog kritičara Nenada Polimca, dok je povjesničar Daniel Rafaelić odabrao ponajbolje komedije istočnoeuropske kinematografije za program “Čemu smo se smijali u socijalizmu”.
Zagrebačka publika moći će se upoznati i s najosebujnijim predstavnicima ‘mockumentaraca’, koje je za ZFF izabrala filmska kritičarka Diana Nenadić, te pogledati tri ovogodišnja finalista za Nagradu Lux, u sklopu Dana Lux filma.
Među dvanaest festivalskih programa je i “Bibijada” namijenjena djeci, ove se godine održava deseti jubilarni put, dok je za tinejdžersku publiku osmišljen program “Plus” Zagrebačko otvaranje Festivala po prvi put moći virtualno pratiti i u Rijeci, putem live streaminga u Art-kinu Croatia, organiziranog u okviru programa “ZFF Putuje”.
Zagreb Film Festival će se tijekom devet dana održati u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, Dokukinu KIC, F22 – Novoj akademskoj sceni i Goethe-Institutu, a ugostit će oko 150 filmskih profesionalaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa