Ovogodišnji 38. Zagrebački književni razgovori (ZKR) s temom “Hrvatska književnost u europskom kontekstu” otvoreni su u četvrtak navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
Zagrebačke književne razgovore, koji se održavaju od 5. do 8. listopada, otvorio je predsjednik DHK Đuro Vidmarović, koji je istaknuo kako hrvatska književnost od svojih početaka sudjeluje u svim europskim književnim procesima.
Književnost je čuvala etničku samobitnost u hrvatskom jeziku, rekao je Vidmarović dodavši kako kroz ZKR sagledavamo sebe od početaka u europskom kontekstu.
U okviru središnje teme razmatrat će se dijakronijski i kontekstualni aspekti formiranja i procvata hrvatske književnosti od srednjega vijeka do danas; hrvatski jezik i hrvatske knjige na europskim školama, učilištima, u knjižnicama i nakladama nekoć i danas; prepoznavanje istaknutih autora i kritička recepcija djelā te tematskih i oblikovno-stilskih posebnosti hrvatske umjetničke književnosti tijekom 20. i na početku 21. stoljeća.
Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz Njemačke, Francuske, Norveške, Španjolske, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske.
Među njima su Nella Arambašin (Francuska), Almir Bašović (BiH), Maciej Czerwiński i Magdalena Dyras (Poljska), Elisabeth von Erdmann i Tihomir Glowatzky (Njemačka), Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska), Csaba G. Kiss (Mađarska), Zrinka Kovačević (Hrvatska), Goran Krnić (Njemačka), Mladen Machiedo (Hrvatska), Leszek Małczak (Poljska), Svein Mønnesland (Norveška), Sead Ivan Muhamedagić (Hrvatska), Helena Peričić (Hrvatska), Dubravka Sesar (Hrvatska), Lucija Šarčević (Njemačka), Iva Šarić (Francuska) i Ivan Trojan (Hrvatska).
ZKR organizira Društvo hrvatskih književnika.
Tijekom višegodišnje tradicije, a prvi su ZKR organizirani šezdesetih godina prošloga stoljeća, razgovori su ugostili više od 1000 sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa) koji su održali predavanja na različite teme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
