Papa Franjo: Armenskim su genocidom započele katastrofe XX. stoljeća

Od životne je važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko instrumentalizira i manipulira svetim Božjim imenom – istaknuo je papa Franjo na susretu s predstavnicima armenskih vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora, koji je održan danas poslijepodne u Erevanu, prenosi Radio Vatikan.

Papa se na početku svojega govora prije svega spomenuo svečanoga slavlja koje je prošle godine predvodio u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu, zajedno s Karekinom II., vrhovnim patrijarhom i katolikosom svih Armenaca; Aramom I., katolikosom Armenske Crkve sa sjedištem u Ciliciji; te Nersesom Bedrosom XIX., nedavno preminulim armenskim katoličkim patrijarhom.

Tom je prigodom – kazao je Papa – spomenuta obljetnica Metz Yeghérna, „Velikoga zla“, koje je pogodilo vaš narod i prouzročilo smrt golemoga mnoštva ljudi. Tom je tragedijom, tim genocidom, – prema Papinim riječima – nažalost, započeo žalosni niz strahovitih katastrofâ prošloga stoljeća, ostvarenih uz zastranjena rasna, ideološka ili vjerska obrazloženja, koja su pomračila um krvnikâ do te mjere da su si kao cilj postavljali uništenje čitavih naroda. Žalosno je da su u toj, kao i u drugim (tragedijama), velike sile gledale na drugu stranu – dodao je Papa.

Istaknuvši kako je armenski narod i u najtragičnijim trenutcima svoje povijesti, u Križu i Kristovu uskrsnuću uvijek pronalazio snagu da se podigne i ponovno dostojanstveno nastavi svoj put, Sveti Otac je kazao da to pokazuje koliko su duboki korijeni kršćanske vjere, i koliko beskonačno blago utjehe i nade ona obuhvaća. Papa je stoga poželio da cijeli ljudski rod znade iz te mržnje, tih predrasudâ i nezaustavljive želje za vlašću, izvući pouku i djelovati odgovorno i mudro kako bi spriječio opasnost da ponovno upadne u takve strahote.

Neka se stoga od strane svih ljudi povećaju napori kako bi u međunarodnim sporovima uvijek prevladali dijalog, stalno i istinsko traženje mira, suradnja među državama i ustrajno zauzimanje međunarodnih tijelâ, u svrhu uspostavljanja pouzdanja potrebnoga za postizanje trajnih sporazuma koji gledaju prema budućnosti – poželio je Papa.

Katolička Crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje pravâ ljudskoga bića, kako bi u svijetu prevladale duhovne vrijednosti, i bili razotkriveni oni koji kaljaju njihovo značenje i ljepotu – kazao je Papa te istaknuo da je stoga od životne važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu, nasilju i nasilnom progonu, instrumentalizirajući pritom sveto Božje ime, i manipulirajući njime.

Danas su kršćani, možda čak i više nego u vrijeme prvih mučenika, na nekim mjestima diskriminirani i progonjeni samo zbog toga što ispovijedaju svoju vjeru, dok se za previše sukoba na raznim stranama svijeta još uvijek ne pronalaze pozitivna rješenja, te oni i dalje uzrokuju žalost, uništavanje i prisilno seljenje čitavih naroda – primijetio je Papa. Stoga je – istaknuo je – nužno potrebno da oni koji su odgovorni za sudbinu narodâ hrabro i bez odgađanja poduzmu inicijative kako bi njihovi glavni ciljevi bili prekid trpljenja, traženje mira, zaštita i prihvat onih koji su meta nasilja i progona, te promicanje pravednosti i održivoga razvoja.

Spomenuvši potom 25. obljetnicu neovisnosti Armenije, koja se slavi ove godine, papa Franjo je kazao da je to dobra prigoda za spominjanje postignutih ciljeva, te za postavljanje novih. Proslava te radosne obljetnice bit će – prema Papinim riječima – još znakovitija ako za sve Armence, u domovini i u dijaspori, ona bude posebni trenutak za (…) poticanje pravednoga i uključujućega građanskog i društvenog razvoja zemlje. Riječ je o stalnom nadziranju da se ne izostavljaju moralni imperativi jednake pravednosti za sve, te solidarnosti sa slabima i manje uspješnima – rekao je papa Franjo navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. koje je izrekao odlazeći iz Armenije na završetku svojega pohoda toj zemlji 2001. godine.

Povijest vaše zemlje ide usporedo s njezinim kršćanskim identitetom, koji ne treba priječiti zdravu laičnost države, nego ju ima tražiti i podupirati, pospješujući građansko sudjelovanje svih članova društva, vjersku slobodu i poštovanje manjina – napomenuo je Papa te dodao – Povezanost svih Armenaca i veće zauzimanje za pronalaženje korisnih putova kako bi se nadvladale napetosti s nekim obližnjim zemljama, učinit će lakšim ostvarenje tih važnih ciljeva.

Katolička Crkva, iako je u Armeniji nazočna s ograničenim brojem ljudi, radosna je što može pružiti svoj prinos razvoju društva, – istaknuo je Papa – posebice u svojemu djelovanju za najslabije i najsiromašnije, na zdravstvenom i odgojnom, te posebno na karitativnom području. Neka Bog blagoslovi i zaštiti Armeniju, zemlju prosvijetljenu vjerom, hrabrošću mučenikâ, i nadom jačom od svake boli – rekao je na kraju papa Franjo.

Papin govor armenskom patrijarhu i katolikosu svih Armenaca

Sveti Otac je nešto prije 13 sati, po našem vremenu, doputovao u Erevan, u Armeniji. Papu je dočekao predsjednik Armenije, Serzh Sargsyan s pratnjom, zatim patrijarh armensko apostolski, Karekin II., katolikos armensko katolički, Gregoire Pierre XX Ghabroyan, kao i neki od armenskih apostolskih biskupa, kao i katoličkih biskupa, uz neveliku skupinu vjernika. Papa se zatim automobilom zaputio u Etchmiadzin, gdje je u tamošnjoj katedrali održao svoj prvi govor.

S ganućem sam prešao prag ovoga svetog mjesta, svjedoka povijesti vašeg naroda, zračećeg središta njegove duhovnosti; i to što mogu pristupiti svetom oltaru s kojeg je svjetlo Kristovo zasjalo Armeniji, smatram dragocjenim Božjim darom – rekao je Papa pozdravivši Karekina II., kojemu je zahvalio, kao i nadbiskupima i biskupima Armenske apostolske crkve. Papa je istaknuo kako je – iskazano mu gostoprimstvo – znak ljubavi koji jasno i puno više od riječî, pokazuje što znači prijateljstvo i bratska ljubav.

Papa je u svom govoru zahvalio Gospodinu za svjetlo vjere koje je Armeniji zasjalo već 301. godine, za vrijeme progona, koji su tada još bjesnjeli u Rimskom carstvu, davši joj tako poseban identitet i učinivši je Kristovom glasnicom među narodima. Krist je vaša slava, Sunce koje vam je svijetlilo i obasjalo vas i donijelo vam novi život; Sunce koje vas je pratilo i podržavalo, posebno u trenucima velikih kušnji – kazao je Papa. Ničice padam pred milosrđem Gospodnjim, koji je htio da Armenija, 301. godine, postane prvi narod, koji će prigrliti kršćanstvo kao svoju religiju, u vremenu u kojemu su Rimskim imperijem još uvijek vladali progoni.

Vjera je za Armeniju bila konstitutivna zbilja njezina identiteta, koju je čuvala zauzeto i snažno, uz cijenu vlastita života. Papa je zaželio da Gospodin blagoslovi Armenski narod za svijetlo svjedočanstvo vjere, koje na primjeran i snažan način pokazuje učinkovitost i plodnost krštenja, primljenoga prije više od 1700 godina, uz jasan znak svetoga mučeništva, koje je ostalo trajni element povijesti toga naroda.

Sveti Otac je zahvalio Gospodinu i za dosadašnji zajednički ekumenski hod Katoličke i Armenske apostolske crkve, ostvaren putem iskrenog i bratskog dijaloga, s ciljem dostizanja punog sudioništva za euharistijskim stolom. Neka nam duh Sveti pomogne ostvariti ovo jedinstvo za koje je naš Gospodin i molio, kako bi njegovi učenici bili jedno i da svijet povjeruje – kazao je papa Franjo.

Istaknuo je među ostalim da je svijet označen podjelama i sukobima, kao i teškim oblicima materijalnog i duhovnog siromaštva, odbacivanjem osobâ, pa i djece i starih, što od kršćana traži jednako tako snažno svjedočanstvo i bratsku suradnju, kako bi pred svakom savješću zasvijetlila moć i istina Kristova uskrsnuća. Strpljiv i obnovljen napor prema punom jedinstvu, intenziviranje zajedničkih poduhvata i suradnja svih Gospodinovih učenika, pod vidikom zajedničkog dobra, poput svjetla su u mrkloj noći i apel da se živi u ljubavi i međusobnom razumijevanju, pa i u pogledu razlikâ (koje postoje) – kazao je Sveti Otac.

Papa je dodao da ekumenski duh ima primjernu vrijednost i izvan vidljivih granica crkvenih Zajednicâ te za sve predstavlja snažniji poziv da se neslaganja nadvladaju dijalogom te poštovanjem i vrjednovanjem onoga što ujedinjuje. Osim toga ekumenizam štiti od instrumentaliziranja i manipulacije vjere, jer obvezuje na otkrivanje njegovih istinskih korijena odnosno priopćavati, štititi i promicati istinu o dostojanstvu svakoga ljudskog bića, smatra Papa.

U takvom se svom obliku, svijetu koji je u velikoj potrebi, nudi uvjerljivo svjedočanstvo da je Krist živ i djelatan; sposoban otvoriti uvijek nove putove pomirenja među narodima, uljudbama i religijama. Potvrđuje se i vjerodostojnim drži da je Bog ljubav i milosrđe – kazao je.

U zaključku svoga prvoga govora, papa Franjo je rekao da kad je naše djelovanje nadahnuto i pokrenuto snagom Kristove ljubavi, povećava se tada i poznavanje i međusobno povjerenje; poboljšavaju se uvjeti plodnoga ekumenskog hoda, te se u isto vrijeme, svakoj osobi dobre volje kao i cijelom društvu pokazuje konkretan put koji je moguće prijeći; s ciljem nadvladavanja sukoba i podjela koje građansko društvo opterećuju i podrivaju, a koje je teško liječiti.

Papa je na kraju poželio da Svemogući Bog, po zagovoru presvete Marije, svetoga Grgura Prosvjetitelja te svetoga Grgura iz Nareka, blagoslovi čitav armenski narod i očuva ga u vjeri koju je primio od otaca i za koju je Armenski narod svjedočio tijekom svih proteklih stoljeća.