Počeo 6. hrvatski socijalni tjedan s temom ‘Demografija – iseljavanje – migracije’

Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom „Demografija – iseljavanje – migracije“, u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, otvoren je u petak 22. listopada u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu, a pozdravne govore uputili su organizatori te visoki predstavnici crkvenih i svjetovnih vlasti. Hrvatski socijalni tjedan je katolički znanstveni skup otvoren javnosti na kojem se promiče i predstavlja socijalni nauk Katoličke Crkve.

Prvi je održan 1932., drugi 1937., treći 1938., četvrti 1940., peti tek 2011., a šesti se održava ove godine. Uvodnu riječ na otvaranju je održao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

“Kao dijecezanski nadbiskup Crkve zagrebačke, na čijem se području nalazi središte Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizatora Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna, srdačno pozdravljam sve vas okupljene ovdje u Tajništvu HBK i u dvoranama diljem Hrvatske, a povezane s nama zahvaljujući suvremenoj tehnologiji na daljinu.

Drago nam je što se ovaj naš Šesti socijalni tjedan otvara na dan kada u liturgiji slavimo spomendan svetog pape Ivana Pavla II. U njegovom bogatom socijalnom učiteljstvu, a posebno u socijalnim enciklikama, nalazimo korisne orijentire za zadanu tematiku ovoga Tjedna. A tema Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna: „Demografija, iseljavanje, migracije“, kako reče mons. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, „nametnula se sama od sebe“. To dovoljno govori o aktualnosti ovoga zbornog doprinosa hrvatskome društvu.

Na današnji je dan 1978. godine, u nastupnoj propovijedi, kao Petrov nasljednik papa Wojtyła, želeći svoju službu protkati navještajem ljubavi koju Bog ima prema svakom čovjeku, uputio vjernicima i svim ljudima dobre volje ovaj poziv: „Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom rastvorite vrata Kristu!“ Privlačan je to navještaj koji ne dopušta da strah zaustavi ljubav i dobro. Kasnije je on sam o tome pisao: „Kad sam 22. listopada 1978. godine, na Trgu sv. Petra izrekao riječi: ‘Ne bojte se!’ nisam mogao znati kako će daleko odvesti mene i čitavu Crkvu. Njihov sadržaj dolazio je više od Duha Svetoga što ga je Gospodin Isus obećao apostolima kao Tješitelja, nego od čovjeka koji ih je izgovarao… Poziv ‘Ne bojte se!’ treba čitati u vrlo širokoj dimenziji. Na neki način bio je poziv svim ljudima, poziv da pobjede strah od sadašnjega stanja u svijetu, kako na istoku tako i na Zapadu, kako na Sjeveru tako i na Jugu. Ne bojte se onoga što ste sami stvorili, ne bojte se ni svega onoga što je čovjek proizveo, a što svakim danom postaje sve veća opasnost za njega! Na kraju, ne bojte se samih sebe!“ (Ivan Pavao II, Prijeći prag nade, Zagreb 1994., str. 231).

Dragi sudionici, tematici koja je pred nama potrebno je, u duhu pape Ivana Pavla II., pristupiti bez straha, nošeni nadom koja otvara horizonte budućnosti, pokušavajući iščitavati znakove vremena, svjesni da smo kao kršćani pozvani biti jedni drugima bližnji, a posebno najpotrebnijima.

Naime, danas ne proživljavamo samo epohalne promjene, nego pravu pravcatu promjenu epohe, kako izričito naglašava papa Franjo (usp. Veritatis gaudium, 3). On nas neumorno potiče da se kršćanski odgovorno suočimo sa svim vidovima zadane teme ovoga Tjedna i da ne ostanemo samo promatrači, nego i zauzeti Samarijanci.

Nedavno je papa Franjo rekao: „Mnogo se toga promijenilo. Te promjene obilježavaju točke s kojih nema povratka (…). Potrebni su novi trenuci susreta, razlučivanja i zajedničkog djelovanja“ (Video poruka IV. svjetski susret pučkih pokreta, 16. listopada 2021.).

Dragi sudionici Šestog hrvatskoga socijalnog tjedna, želim da potaknuti i ohrabreni riječima Svetog Oca s puno ljubavi i znanstvenom objektivnošću uđemo u zadatak koji je pred nama. Potrebni su nam novi znakovi nade. Neka naš rad bude ispunjen nastojanjem za konkretne i moguće prijedloge, popraćen molitvom i Božjim blagoslovom”, kazao je kardinal Bozanić.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić izrazio je zadovoljstvo što se Hrvatski socijalni tjedni, nakon četiri održana Tjedna između 1932. i 1940., te dulje stanke za vrijeme Drugog svjetskog rata i razdoblja komunističke vladavine, ponovno održavaju. Podsjetio je kako je na poticaj hrvatskih biskupa sa zasjedanja u Lovranu (2010.) održan Peti socijalni tjedan u prostorijama HBK, upravo prije deset godina od 21.do 23. listopada 2011., s temom Kultura rada u Hrvatskoj, prenosi IKA.

“Povijesni preokret u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća omogućio je bolje poznavanje crkvenih socijalnih dokumenata, kao i veću angažiranost laikata u društvu. Spomenimo samo dva susreta vjernika laika u Zagrebu 1992. pod geslom: Obnoviti lice zemlje, te drugi 1995. s temom Crkva, demokracija, opće dobro u Hrvatskoj. Na oba susreta izražena je želja i najavljena potreba organiziranog proučavanja i širenja socijalnog učenja Crkve, čemu će doprinijeti i odluka HBK o osnivanju Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (1996.) i njegovo službeno otvaranje za dvije godine (1998.). Hrvatske biskupe osobito raduje što socijalni nauk Crkve dobiva sve više na važnosti i značenju”, rekao je predsjednik HBK i naglasio da preko socijalnog nauka Crkva nastoji ispuniti svoju trostruku zadaću u društvu: Objavljivati i ukazivati na ljudsko dostojanstvo i prava čovjeka, te u isto vrijeme upozoravati na moguće nepravde i druga zla i poroke ljudi i društva.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua u svome se obraćanju prisjetio se Uskrsa 2015. godine kada je s tadašnjim prefektom Kongregacije za evangelizaciju narodâ kardinalom Fernandom Filonijem posjetio iračke izbjeglice u Kurdistanu, koji su ondje izbjegli nakon ofenzive ISIL-a. Tada su dotrčala dvojica Jisida iz obližnjeg sela, svjedoči apostolski nuncij.

“Zadihani i uplakani rekli su nam: U našem su selu vojnici ISIL-a. Odveli su sve žene i djecu. Pobili su sve muškarce, a pobjegli smo jedino mi koji vam ovo govorimo. Ponekad je bijeg jedina opcija. Kojeg li olakšanja kad sretneš tko te prihvaća i sluša. Ipak, prečesto se događa da ti isti koji su pobjegli kako bi spasili svoje živote, nakon što su sve izgubili, ponekad umjesto raširenih ruku koje bi ublažile njihovu bol ili ušiju spremnih čuti njihovu dramu nailaze na bodljikavu žicu pa čak i na novo nasilje. Tako se sa žrtvama postupa, kao da su agresori, kriminalci. I bol zbog pretrpljenog nasilja povećava se odbijanjem i nerazumijevanjem s kojim se susreću”, rekao je apostolski nuncij Lingua i potaknuo: “Ne čini drugima ono što ne bi želio da oni učine tebi”.

Predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je kako je tema Tjedna „Demografija, iseljavanje, migracije“ veoma aktualna tema. Nadbiskup Hranić rekao je kako se kao društvo godinama nismo ozbiljno i odgovorno suočavali s upozorenjima i pozivima demografa koji su donosili brojke i govorili o demografskom starenju i o smanjenju broja stanovnika RH.

“Crkva je rado davala i daje prostor demografima, no Crkva koja naviješta radost bračne i obiteljske ljubavi i zajedništva te evanđelje života i demografi sa svojim upozorenjima i demografskim projekcijama, makar i udruženi, nisu mogli niti mogu donijeti potrebne mjere i rješenja, koja mogu zaustaviti demografski pad i pomladiti jedan narod”, naglasio je nadbiskup Hranić i dodao da se posljednjih godina sve češće pojavljuju hvalevrijedni pokušali jedinica lokalne uprave, koje novčano stimuliraju svako novorođeno dijete i mlade obitelji. Rekao je da promjena demografskih trendova zahtijeva konsenzus svih političkih opcija i niz finih uzajamno povezanih demografskih mjera, na različitim razinama i područjima života na duge staze, koje ne ovise o političkoj opciji na vlasti te javno mnijenje koje promiče kulturu života i majčinstvo i očinstvo, što sve zajedno tek dugoročno donosi željene plodove demografskog oporavka.

“Danas smo na pragu demografskog sloma, staračka nacija, suočena s pomanjkanjem radne snage i sa socijalno nesigurnom budućnošću. Primorani smo razmišljati o uvozu radne snage i o mudroj useljeničkoj politici koja bi trebala olakšati povratak jednom dijelu hrvatskog iseljeništva latentno zainteresiranom za povratak i o prihvaćanju onih migranata koji bježe pred ratom i prirodnim katastrofama, na način i u broju da ne destabiliziramo čitavo društvo. Ovim socijalnim tjednom Crkva želi ponovno okupiti sve kojima na srcu leži budućnost naše domovine i dobrobit hrvatskog naroda. Sloboda domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama”, istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup te dodao da uz pomoć i preko svoga Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, HBK poziva ovim socijalnim tjednom čitavo društvo: od bračnih parova, političara, gospodarstvenika, vlasnika i djelatnika u sredstvima društvenog priopćavanja, svojih svećenika i drugih pastoralnih radnika, do znanstvenika i kulturnih radnika na uzajamno slušanje, zajedničko razmišljanje i razabiranje mogućih te potrebnih koraka u vidu saniranja ozbiljne biološke ugroženosti našeg naroda te donošenja mjera dugoročne demografske obnove čitavog društva.

Sudionicima Tjedna obratili su se i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, uime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, dr. med., predsjednik Programskog odbora Tjedna prof. dr. sc. Gordan Črpić te prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.