Poglavar srpske pravoslavne crkve nastavlja napadati bl. Stepinca

Novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić dao je intervju za beogradske Novosti u kojem je govorio o logoru Jasenovac i kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca. Patrijarhovi stavovi o tim pitanjima uvelike su na generalnoj liniji koju zastupa SPC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje novinara beogradskog lista o poboljšanju odnosa između SPC-a i Vatikana, Porfirije, koji je obnašao dužnost mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, pozvao se na susrete s papom Franjom i ustvrdio kako se s papom susreo već tri puta. Pozivajući se na susret, ustvrdio je kako bl. Stepinac nije direktno i neposredno umješan u zlodjela, a potom izrazio dvojbu i ponovio komunističku izmišljotinu o njegovoj suradnji s ustaškim režimom.

“Naravno, daleko sam od toga da povjerujem da je on bio direktno i neposredno umješan u bilo koju vrstu zlodjela. Međutim, moram reći da, ne samo kao episkop, svećenik, kršćanin, nego prije svega kao bilo koji običan čovjek, ne mogu da sakrijem da, u najmanju ruku, imam dilemu, da imam problem s određenim Stepinčevim postupcima, riječima, stavovima. Žao mi je ako to nekog uznemirava, ali obaveza mi je da budem iskren. U isto vrijeme, potpuno sam svjestan da užasne okolnosti u kojima je živio, za njega nisu bile nimalo jednostavne. Što se, pak, dosadašnjih stavova naše Crkve, kao i zaključaka Komisije ustanovljene za istraživanje ovog važnog i delikatnog pitanja tiče, oni su jasni, neizmijenjeni i javnosti poznati.”, kazao je Porfirije ne navodeći kako je Stepinac sustavno radio na spašavanju Židova i Srba tijekom Drugog svjetskog rata.

> Tko je zagrebački mitropolit Porfirije – novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Porfirije o bl. Stepincu: ‘Imam njegova pisma, tu se mogu naći duboko problematične stvari’

> Generali i akademici traže ispriku i ostavke odgovornih na HTV-u zbog Porfirijevog gostovanja na Josipovo

Navedeno je i kako je proces kanonizacije kardinala Stepinca zaustavio papa Franjo, a o susretima sa Svetim Ocem kaže:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svaki naš susret, kao i naša komunikacija u cjelini, zasnovani su na duhu Kristovog evanđelja, u duhu razumijevanja i međusobnog poštovanja. U svetu u kojem živimo, za koji smo i jedni i drugi odgovorni, suočeni istovremeno s problemima suvremenog doba, dijalog, štoviše i suradnja su nužni objema stranama. Činjenica je da su kršćani upućeni jedni na druge i da zajedno moramo odgovoriti na izazove od suštinske važnosti za svet. Uostalom, apostol Pavle nas opominje da nitko ne može reći da mu drugi nije potreban.”

O Jasenovcu

Na pitanje novinara je li “sazrelo vrijeme da srpski narod u punoj mjeri spozna razmjere stradanja u Jasenovcu i drugim logorima smrti i konačno svenarodno počne da njeguje uspomenu na stradale”, Porfirije kaže:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prve liturgije su služene u katakombama, na grobovima mučenika za veru Kristovu.(…) A to isto činimo i u veliko mučeničkom Jasenovcu. To što se u Jasenovcu nalazi pravoslavni hram Božji, što je vladika Jovan osnovao manastir na tom mjestu, pravi je, i po mome mišljenju, jedini način na koji Crkva njeguje uspomenu na stradale. Sabiranjem u Jasenovcu i na drugim sličnim mjestima, molitvom, služenjem liturgije, sticanjem blagodati Duha Svetoga, mi preobražavamo sebe. A preobraženi i oblagodaćeni čovek nikada neće nečije potomstvo, nečiju djecu, kriviti za ono što su činili roditelji. (…) Međutim, ni ono što čine povjesničari- proširivanje i utemeljeno ispitivanje znanja o zlu demonskih razmjera koje je pretrpio naš narod u NDH u Drugom svjetskom ratu – što Crkva, naravno, podstiče, a što posle formira prosvjetu i školstvo, ne treba da služi zlopamćenju, nego da bude opomena svima da se nikada i nigdje ne ponovi. (…) Naše kolektivno sjećanje treba da se rukovodi mišlju blaženopočivšeg patrijarha Germana da ćemo oprostiti, ali nećemo i ne smijemo zaboraviti.”, naveo je Porfirije.

Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana, na Josipovo, 19. ožujka 2021. u Dnevniku HTV, u najgledanijem terminu na 333. obljetnicu odluke hrvatskoga Sabora o proglašenju sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga naroda, HRT je odlučio objaviti kontroverzni razgovor s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve. Pri tome je poglavar SPC-a, patrijarh Porfirije izrekao nekoliko duboko problematičnih tvrdnji, ali i iskoristio priliku za napad na bl. Alojzija Stepinca pa su pretplatnici javne televizije ponovno gledali kako se o bl. Stepincu laže u programu koji plaćaju.

Upitan o patrijarhu Irineju i njegovim stajalištima oko kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, kojeg je opisao kao “ustaškog vikara”, Porfirije je rekao da je Irinej samo izrazio nedoumice u vezi s kanonizacijom Stepinca te da je potom formirana komisija, ne samo kao izraz odluke pape Franje, nego kao produkt dogovora između Irineja i pape Franje. Ustvrdio je kako u rukama ima pisma koja je Stepinac upućivao papi Piju XII. i u kojima se zaista mogu naći mjesta koja su “duboko problematična”.

Premda se radi o pismima o kojima je hrvatska javnost upoznata još od vremena rada mješovite katoličko-pravoslavne komisije, pa i ranije prilikom beatifikacije Alojzija Stepinca od strane pape Ivana Pavla II., novoustoličeni patrijarh SPC-a Porfirije, koji do nedavno živio u Zagrebu, pokušao je senzacionalistički objaviti da se radi o nečemu novom i nepoznatom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To ne znači da on nije živio u teškom vremenu i da se može sagledavati u crno-bijeloj tehnici, ali bilo kako bilo, rad te komisije je bio veoma plodotvoran. Mi smo razgovarali o nekoj temi u ovom trenutku koja je važna za Katoličku crkvu, a koja je problem za nas, vrlo otvoreno, vrlo bratski, bez povišenih tonova, i imam dojam da je svatko bolje upoznao razloge one druge strane”, rekao je nedavno Porfirije.

Zbog spornog intervjua pokrenuta je i peticija za kadrovskim smjenama na HRT-u koja se i dalje može potpisati na sljedećoj poveznici.

Nositelji Građanske (državljanske) inicijative za utvrđivanje odgovornosti na HRT-u, general bojnik u miru Ivan Tolj, general bojnik u miru Ivan Kapular, admiral u miru Davor Domazet Lošo, pričuvni general Andrija Hebrang, povjesničar Slobodan Prosperov Novak, akademik Josip Pečarić i književnik Zdravko Gavran slali su Nadzornom odboru, Programskom vijeću i povjereniku za korisnike HRT-a pritužbu i zahtjev koji je HRT ignorirao.

“Dakle, novinara Dragana Nikolića zaputili su u Beograd da napravi ekskluzivni razgovor s čovjekom, koji nam je, iskoristivši takav poklon HRT-a, između ostaloga, u ‘šali’ priopćio ‘ambiciju’ da bude ne samo srpski patrijarh, već i patrijarh Srba, Hrvata i Slovenaca! U svakoj šali, kako se kaže, pola je istine, pa ako je tome tako, ako je i od Porfirija Perića, previše je i šale i njegove istine! Bilo bi lijepo da se šali u okvirima i granicama Republike Srbije, a da ostalo prepusti hrvatskim i slovenskim vicmaherima! I Slovenci, a pogotovo mi Hrvati imamo i previše svojih šaljivdžija, koji se šale i igraju s teško stečenom slobodom i državnom samostalnošću. (…)HRT je javna televizija, pa u tom smislu ona je od državnoga i nacionalnoga značenja i uređivačke pogreške i propusti, koji ulaze u sferu nacionalnoga dostojanstva, pa i u određenom smislu nacionalne sigurnosti, ne mogu i ne smiju prolaziti ispod radara Hrvatskoga sabora, pa i izvršne vlasti, koja je dužna sprječavati ovakve pojave, pazeći pri tome da se ne narušava sve ono što se podrazumijeva pod slobodom medija”, naveli su u priopćenju objavljenom 21. ožujka postavljajući pitanje zašto novinar HRT-a nije pitao Porfirija hoće li se kao patrijarh zauzeti da se prestane s velikosrpskim lažima i pretjerivanjima kojima se blati i tereti hrvatski narod.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.