Akademik Pavao Rudan utemeljio je hrvatsku antropologiju kao znanost i doveo je na svjetsku razinu, istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić u ponedjeljak na otvorenju 43. Škole biološke raznolikosti “Dr. Hubert Maver” kojom Institut za antropologiju obilježava četvrt stoljeća samostalnog postojanja.
Palača Akademije domaćin je brojnih istaknutih imena svjetske i hrvatske antropologije koji su se okupili u Zagrebu na dvodnevnome međunarodnom skupu – 43. Školi biološke raznolikosti “Dr. Hubert Maver”.
Ta tradicionalna škola, što se održava po visokim pokroviteljstvom HAZU, okrilje je za obilježavanje još triju važnih obljetnica – 40. godišnjice Europskoga antropološkog društva (European Anthropological Association – EAA) i Hrvatskog antropološkog društva, te 15. godišnjice studija antropologije na Sveučilištu u Zagrebu.
Međunarodni susret antropologa organizirali su Razred za prirodne znanosti, Antropološki centar i Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja HAZU, Institut za antropologiju i Hrvatsko antropološko društvo.
Akademik Rudan identificiran je s antropologijom
Skup je otvorio akademik Kusić istaknuvši velike zasluge glavnoga tajnika Akademije i predsjednika Hrvatskog antropološkog društva akademika Pavla Rudana za razvoj hrvatske antropologije kao znanosti koju je, rekao je, utemeljio i doveo na svjetsku razinu.
Podsjetio je kako je upravo zauzimanjem akademika Rudana 1974. u Hrvatskoj održan prvi znanstveno-radni skup pod naslovom “Škola biološke antropologije” te ustvrdio kako je “rijetko koji znanstvenik toliko identificiran s jednom znanstvenom disciplinom kao akademik Rudan s antropologijom”. Govoreći o osnutku Instituta za antropologiju 1992. podsjetio je na zasluge akademika Marka Šarića, tadašnjeg ravnatelja Instituta za medicinska istraživanja iz kojega je nastao i osamostalio se antropološki institut.
Skup je pozdravio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. Tome Antičić koji je također istaknuo visoku svjetsku razinu antropologije u Hrvatskoj i ukazao na nezaobilaznu ulogu koju u tome ima akademik Rudan.
Akademik Kusić: Da bi uspio moraš slijediti i pomagati uspješne
Godišnju nagradu Hrvatskog antropološkog društva (HAD) za 2017. – medalju “Dragutin Gorjanović Kramberger”, koja nosi ime toga glasovitog hrvatskog paleontologa, geologa i paleoantropologa, a dodjeljuje se za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj, akademik Rudan predao je profesoru emeritusu Sveučilišta u Firenci i jednom od osnivača Europskog antropološkog društva Brunettu Chiarelliju, poznatom po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata, te predsjedniku HAZU akademiku Zvonku Kusiću.
Uz napomenu “kako treba pronaći razlog zašto je dobio priznanje”, akademik Kusić istaknuo je u riječima zahvale da postoji “izreka koja kaže – da bi uspio moraš uvijek slijediti i pomagati uspješne” što, rekao je, često zaboravljamo.
Ustvrdio je kako Akademija podržava svu djelatnost akademika Rudana i Instituta za antropologiju jer su oni ostvarili ono što često zaboravljamo i često smo u društvu zbunjeni i ne znamo što treba činiti, a to je da se danas nalazimo na globalnoj sceni i u globalnoj kompeticiji.
“Institut za antropologiju i HAD uspjeli su se nametnuti i uspjeli su u usporedbi s najboljima u svijetu postići visoku razinu”, ocijenio je Kusić i rekao je kako je upravo to i cilj Hrvatske. Jer, ponovio je, nalazimo se na otvorenoj sceni i ni na kojem području ne možemo biti izolirani, već moramo raditi uspoređujući se s najboljima. Institut za antropologiju, što ga je osnovao akademik Rudan, a sada mu je na čelu profesor Saša Missoni, uspio se od početka postaviti i djelovati po svjetskim standardima i postići najvišu znanstvenu razinu. Predsjednik HAZU istaknuo je kako priznanje koje je primio pripada Akademiji koja je mogla pomoći ovakav rad.
Sedmero uglednih znanstvenika proglašeni počasnim članovima HAD-a
O četiri desetljeća postojanja i rada HAD-a sedmero uglednih i zaslužnih znanstvenika primili su povelje počasnih članova toga društva. Za počasne članove tako su proglašeni – profesor Brunetto Chiarelli, začetnica američko-hrvatske suradnje u području antropologije Linda Bennett, profesorica emerita Sveučilišta u Memphisu te predsjednica i osnivačica Konzorcija primijenjene antropologije (Consortium of Practicing and Applied Anthropology – COPAA), predsjednik Estonske akademije znanosti u razdoblju od 2004.do 2014. te dugogodišnji ravnatelj uglednog Estonskog biocentra koji se bavi arheogenetikom i populacijskom genetikom Richard Villems, profesor epidemiologije na Sveučilištu Cincinnati Ranjan Deka, koji se dugi niz godina bavi istraživanjima kompleksnih bolesti i metaboličkog sindroma (između ostalog i na istočnojadranskim otocima), Florin Grigorescu, profesor molekularne genetike na Sveučilištu Montpellier, poznati hrvatski liječnik, genetičar i forenzičar te predsjedavajući Odbora za međunarodne odnose američke Akademije za forenzičke znanosti prof. dr. Dragan Primorac, profesor na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Neven Budak, čijim je zauzimanjem u vrijeme kada je obnašao dužnost dekana na tom fakultetu počeo studij antropologije.
Po završetku svečanoga dijela počeo je onaj radni koji je ‘otvorio’ ugledni antropolog – Svante Pääbo, ravnatelj Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i jedan od osnivača paleogenetike, te voditelj tima znanstvenika koji je prvi sekvencionirao genom neandertalac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
