Završena je obnova dubrovačkog Kneževog dvora, vrijedna 13 milijuna kuna, a projekt i tijek trogodišnje obnove predstavljen je u srijedu navečer u atriju Dvora.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković istaknula je da je trogodišnja obnova bila izrazito složena pa je bio nužan velik timski rad svih uključenih, koji su iskazali poštovanje prema značaju projekta hrvatske kulturne baštine.
Projektna dokumentacija izrađena još 2012. godine, a obnova Kneževa dvora počela je u prosincu 2015. godine izvedbom prve od tri faze, kada je obnovljen atrij.
„Potom smo obnovili stupove u prizemlju, a u trećoj fazi stupove na katu i krovnu terasu. Oni koji dođu u obnovljeno zdanje, ako nisu sudjelovali u projektu obnove, ne mogu pojmiti koliko je projekt bio složen“, naglasila je Carević Peković.
Tijek obnove Kneževa dvora bio je neuobičajen zbog tri razloga, dodala je.
„Radovi su se odvijali tako da je Dvor bio otvoren u ljetnom razdoblju pa su korisnici Kneževa dvora svoju djelatnost mogli obavljati tijekom turističke sezone. Također, zaposlenici muzeja u Kneževom dvoru su svoj posao radili u simbiozi s nama. Pojedini konstruktivni elementi nisu dosad bili dovoljno istraženi, a došli smo i do nekih novih otkrića, pa smo tako projekt učinili i istraživačkim“, izvijestila je Carević Peković.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da će Knežev dvor u budućnosti biti sigurno mjesto u kojem će gosti moći uživati u bogatoj povijesti.
„Grad Dubrovnik jest glavni investitor u obnovu, ali će se u budućnosti više raditi po modelu financiranja iz EU fondova, kao u Lazaretima. Ta sredstva su nam na raspolaganju i nema razloga da ih ne koristimo za obnovu spomeničke baštine“, rekao je Franković.
Istaknuo je da je 2018. godina označena obnovom spomeničke baštine.
„Osim Kneževog dvora bit će obnovljena i Biskupska palača, prvi put u povijesti obnavljamo podzemne kanalizacije ispod Straduna, a ove ćemo godine odlučiti kako sanirati Orlandov stup“, rekao je gradonačelnik Franković.
Izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća kazala je da je obnova spomeničke baštine izuzetno složen proces, a obnova Kneževog dvora primjer kvalitetnog rada.
Knežev dvor u Dubrovniku palača je sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata. Prvi spomen zgrade datira u 13. stoljeće, kad se spominje utvrda, a tijekom 14. stoljeća utvrda je pretvorena u palaču.
Velika oštećenja nakon eksplozije baruta u oružarnici Knežev dvor je pretrpio 1435. i 1463. godine, a u velikom potresu 1667. godine stradala je i unutrašnjost. Knežev dvor izvornu je funkciju izgubio ukidanjem Dubrovačke Republike 1808. godine, a Povijesnim muzejom je postao 1948. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
