Zbornik “Prilozi Jože Skoka povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti”, posvećen 85. obljetnici rođenja toga književnog povjesničara i antologičara, predstavljen je u srijedu u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Zbornik opsega 250 stranica u izdanju Nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica priredio je Ernest Fišer, a obrađuje književno-znanstvene teme Jože Skoka, njegov antologijski rad, radove vezane uz kajkavsku književnost, dječju književnost i biografske radove. Kako je kazao priređivač Fišer, radi se velikom izdanju, iznimnog dobro opremljenom, dok su ostali predstavljači naglasili da je riječ o uzornom djelu te vrste.
Skok je jedan od najplodnijih hrvatskih antologičara, čiji je doprinos dječjoj i kajkavskoj književnosti pomicao granice njihova poznavanja i od manje važnih književnih područja te ih afirmirao kao integralne dijelove hrvatske književnosti, rečeno je.
Dragutin Rosandić kazao je za Skoka da je autor iznimne strastvenosti, energije i upornosti, izgrađen književni metodolog i najveći proučavatelj kajkavske književnosti.
Hrvojka Mihanović-Salopek kazala je da je Skok brojne studente nadahnuo za bavljenje dječjom književnošću, da je razvio teorijsko-interpretativne aspekte hrvatske književnosti za djecu, te da je današnji rad na dječjoj književnosti nemoguć bez njegovih sudova i citata.
Skok (1931. Petrijanec kraj Varaždina) doktorirao je 1982. s temom “Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma”. Radio je kao profesor hrvatske književnosti, metodike hrvatskog jezika i dječje književnosti na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu (1961. do 1966.), i Zagrebu (od 1966. do 1977.), te na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 1977. do 1997.) vodeći kolegije hrvatske i dječje te svjetske književnosti.
Joža Skok bio je suradnik i urednik Školskih novina, predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva, bio je među pokretačima časopisa Umjetnost i dijete i njegov glavni urednik (1969-1973); 35 godina uređivao je najdugovječniji ilustrirani književni list za djecu Radost; jedan je od urednika časopisa Kaj, suurednik časopisa Kolo, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča i voditelj njegove Tribine.
Jedan je od pokretača Zbora malih kajkavskih pjesnika u Zlataru i Smotre dječjega kajkavskoga pjesništva u Sv. Ivanu Zelini , te od njihova osnutka stalni član ocjenjivačkoga suda.
S objavljenih 30-ak samostalnih djela, i to 12 književnih monografija, knjiga studija i eseja, te šest antologija kajkavske i 11 dječje književnosti, s oko 300 bibliografskih jedinica, Skok je prema Miroslavu Šicelu „središnja ličnost kajkavske književne povijesti“ za razdoblje 19. i 20. stoljeća i suvremeni kajkavski enciklopedist. Među najznačajnijim je povjesnicima i teoretičarima hrvatske književnosti. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za životno djelo, ističe se u Hrvatskoj enciklopediji.
