U povodu tristote obljetnice dovršetka katedrale i četiristote obljetnice rođenja hrvatskog filozofa, znanstvenika i diplomata Stjepana Gradića (1613.-1683.) večeras je u Dubrovačkoj katedrali predstavljena znanstvena monografija “Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku”.
Monografija je rezultat višegodišnje suradnje Gradske (katedralne) župe Gospe Velike i zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, koji je vodio arheološka istraživanja podzemlja katedrale i čiji se stručnjaci aktivno bave dubrovačkim temama od samoga osnutka Instituta prije pedeset godina.
Tristota obljetnica dovršetka katedrale i četristota obljetnica rođenja Stjepana Gradića bile su povod da se na jednome mjestu okupe i objave sve dosadašnje spoznaje o kulturno-umjetničkoj povijesti ove reprezentativne barokne građevine.
Pod uredništvom Katarine Horvat-Levaj okupljeno je 13 autora iz Dubrovnika, Splita i Zagreba koji su ispričali povijest katedrale i Grada Dubrovnika od najranijih vremena do početka 20. stoljeća. U svojim su poglavljima, osim arhitekture, dali pregled i umjetničkih i uporabnih predmeta koje katedrala baštini te tijeka istraživanja i obnove tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Knjiga donosi i razne arhitektonske nacrte i bogato je ilustrirana fotografijama u boji, koje je snimio fotograf Instituta Paolo Mofardin.
Zahvaljujući arheološkim otkrićima prilikom obnove katedrale nakon potresa 1979. godine poznato je da je ova barokna katedrala ustvari treća katedrala na istome mjestu: pod njom su bizantska (građena vjerojatno od 6. stoljeća) i romanička (građena od 12. do 14. stoljeća).
Monografiju su, uz uvodnu riječ don Stanka Lasića, predstavili urednica izdanja Katarina Horvat-Levaj, recezent Joško Belamarić, Željka Čorak i Ivica Prlender, uz sudjelovanje mješovitog katedralnog zbora “Katedralni madrigalisti” i klape “Subrenum” koji su izveli pjesmu “Siđi k nama majko naša” Krešimira Magdića.
