Međunarodni znanstveni skup Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci, na kojem će se razmatrati baština augustinskog crkvenog reda čijih pripadnika u Hrvatskoj više nema, u četvrtak je svečano otvoren u riječkoj Gradskoj vijećnici.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić naglasio je da su riječki augustinci svojim djelovanjem od 14. do 18. stoljeća obilježili povijest duhovnosti, kao i kulturnu povijest toga kraja. Naglasio je da je dio njihova rada i baštine još nepoznat, da je njihova baština, posebice stoga što ih u Hrvatskoj više nema, bila prepuštena zaboravu, ali da Crkva sv. Jeronima stoji i danas, kao i nekadašnji augustinski samostan, nakon što su u sredini 20. stoljeća u njega uselili pripadnici dominikanskog reda.
Crkva i samostan sv. Jeronima potvrđuju da je naša vjera bila i ostala izvor nadahnuća mnogima, kao što je utjecala i na oblikovanje kulture grada Rijeke, rekao je nadbiskup Devčić.
Skup kojim se obilježava 700. obljetnica riječkog augustinskog samostana organizirala je Katedra za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta, nakon rada na dvogodišnjem istraživačkom projektu, koji se provodi uz potporu Grada Rijeke.
Početak proslave godine augustinaca u Rijeci
Voditeljica projekta Nina Kudiš kazala je da je znanstveni skup samo etapa projekta te da je tijekom dvogodišnjeg istraživanja obavljeno puno posla, ali i utvrđeno da još ima puno za istražiti. Naglasila je da je skup početak proslave godine augustinaca u Rijeci, tijekom koje će biti priređene mnoge aktivnosti za znanstvenu zajednicu i građane.
Nina Kudiš istaknula je da je nakadašnji augustinski, sada dominikanski samostan mjesto na kojemu se može učiti o povijesti Rijeke te da je želja istraživača da se taj prostor otvori i pokaže, odnosno valorizira, obnovi i sačuva, kao baština za sljedeće generacije.
Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavrić ocijenio je da su augustinci dali veliki doprinos duhovnoj obnovi, razvoju obrazovanja i kulture, kao i dominikanci, te da je lijepo što će se godina augustinaca obilježavati u godini koja je i veliki jubilej dominikanaca, 800. obljetnica dominikanskog crkvenog reda.
Teolog i povjesničar, dominikanac Franjo Šanjek u svom je izlaganju naglasio da u povijesti hrvatskog redovništva dominiraju tri idejno različita pokreta. U samostalnoj Hrvatskoj za narodnih vladara redovništvo se javlja kao ideja povlačenja i bijega u samoću općenitim prihvaćanjem Pravila sv. Benedikta, dok u razvijenom srednjem vijeku tradicionalno monaštvo ustupa mjesto redovima s naglašenom aktivnom notom i apostolskim sadržajem, kao što su dominikanci, franjevci, augustinci i pavlini.
Augustinci slijede Pravila sv. Augustina baveći se propovijedanjem i poučavanjem te otvarajući škole, a njihov apostolski rad u Hrvatskoj je manje poznat. Imali su samostane u Rijeci, gdje 1315. grade jednobrodnu crkvu sv. Jeronima, u Iloku, Senju i drugdje. Po riječima Šanjeka, augustinski samostan u Rijeci dekretom je zatvoren 1788., crkva nastavlja njime upravljati, a 1951. u njemu se uspostavlja riječka dominikanska zajednica.
Trodnevni skup nastavljen je izlaganjima o značaju riječkih augustinaca u srednjeeuropskom kontekstu, baštini Reda pustinjaka sv. Augustina u hrvatskom narodu, arhitekturi negdašnjeg augustinskog riječkog samostana i drugim temama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
