U petak, 13. siječnja, na obljetnicu pada hrvatske utvrde Gvozdansko 1578., tijekom provale Turaka Osmanlija na naša područja, junaštvo branitelja utvrde, koji su u hrvatskoj povijesti ostali upisani i upamćeni po potpunom sebedarju i hrabrosti bez premca, bit će obilježeno svetom misom i prigodnim koncertom u crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.
U petak 13. siječnja, 2023. u 19 sati u Crkvi Sv. Mati Slobode sv. misu predvodi sisački biskup dr. Vlado Košić.
Odmah poslije mise slijedi “Glazbeni spomen na Gvozdansko”.
Nastupaju:
Klapa Kolapjani iz Siska,
Margareta Klobučar, sopran
i Alen Kopunović, orguljaš
U nedjelju hodočašće u Gvozdansko – priključite se!
U nedjelju, 15. siječnja, bit će pak organizirano tradicionalno hodočašće u Gvozdansko.
Prenosimo najavu:
XIII. tradicionalno hodočašće u Gvozdansko u nedjelju 15. siječnja 2023. u 11 sati
euharistisko slavlje predslavi pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić, u zajedništvu sa domaćinom sisačko-moslavačkim biskupom mons. dr. Vladom Košićem, župnikom vlč. Stjepanom Filipcem i ostalim svećenstvom.
Poslije sv. mise, kod spomen-križa u središtu mjesta, održat će se komemoracija.
Hodočašće iz Zagreba:
Polazak autobusa ispred KD „V. Lisinski“ u nedjelju 15. siječnja u 7 sati.
Cijena hodočašća: 15 €UR
Prijave: Katarina Kovačević, kontakt: 099/21 04 744
“Sv. Petar Putnik” ID HR-AB-01-080847175
Kako su branitelji Gvozdanskog odbili predati utvrdu Turcima pod cijenu smrzavanja na položajima
Hrvatsku utvrdu Gvozdansko na prometnici Glina-Dvor na Uni osnovali su velikaši Zrinski zbog obrane od muslimanske najezde na Hrvatsku i Europu. Nakon pada Dvora (tadašnjeg Novigrada) 1556., Gvozdansko se našlo na udaru Turaka. No, utvrda je godinama bila neosvojiva. Zbog toga je 1577. turska vojska sagradila most preko Une kojim je dovela tešku artiljeriju i ljudstvo pod samu utvrdu.
Dana 3. listopada 1577. preko 10.000 Turaka je opkolilo Gvozdansko s teškom artiljerijom. Među njima su bile i mnogobrojne pomoćne turske jedinice sastavljene od pravoslavnih Vlaha koji su kao turski plaćenici napadali “svoju braću” kršćane. Zima je bila iznimno hladna tako da je, po kronikama, pucala kora na drveću.
Na dan 9. siječnja 1578. Ferhad-paša uputio je posljednji poziv braniteljima Gvozdanskog na predaju. Posada koja je ostala potpuno bez hrane jer su Turci ubacili otrovanu hranu i ubili posljednje žive pse za jelo, odbili su poziv. Iz utvrde Gvozdansko uzviknuli su: „Radije ćemo za slobodu i križ umrijeti nego predati se!“.
Paša je nakon toga poduzeo tri velika juriša koji su hrvatski branitelji odbili. Dana 13. siječnja krenuli su Turci u još jedan juriš, ali odgovora iz Gvozdanskog nije bilo. Turski vojnici ušetali su u utvrdu i zatekli potresan prizor. U gradu bez hrane i streljiva zatekli su na borbenim položajima smrznutu nekolicinu preostalih Hrvata – branitelja Gvozdanskog.
Prizor je potresao turskog zapovjednika koji je zadivljen junaštvom hrvatske posade. Zapovjedio je dovesti katoličkog svećenika da bi se poginule pokopalo po kršćanskom obredu uz vojne počasti.
Osim toga, zadivljen junaštvom Hrvata, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi.
