Sveti papa Grgur III: Dao velik doprinos širenju kršćanstva među poganskim narodima

Foto: britannica.com

Kada je 11. veljače 731. sveti Grgur III. aklamacijom izabran za papu, bio je svećenik u rimskoj crkvi svetog Krizogona. Bio je poznat po svojoj učenosti, pobožnosti i ljudskim vrlinama, a zovu ga velikim papom zbog nemjerljivog doprinosa učvršćenju Crkve i širenju kršćanstva među sjevernim poganskim plemenima.

Veliku borbu vodio je s bizantskim carem Leonom III. Izaurijskim, ikonoklastom, protivnikom štovanja svetih slika i kipova. Papa je odmah nakon izbora sazvao u studenom 731. rimsku sinodu, na kojoj je izopćio sve ikonoklaste. Car Leon je također bio nepopustljiv pa je loše postupao s papinim poslanicima. Nakon papine anateme poslao je flotu brodova prema Italiji, ali je brodove uništila oluja na Jadranskom moru. Nametnuo je zatim velike poreze na crkvena imanja u južnoj Italiji i na Siciliji. Južna Italija sa Sicilijom, Ilirik i dio Grčke odcijepili su se od Rima i priklonili se jurisdikciji carigradskog patrijarha. Da zlo bude veće, dolazila je i nevolja sa sjevera, osvajački pohod Langobarda. Njihov kralj Liutprand želio je osvojiti Rim i čitav italski poluotok. Grgur III. dao je popraviti rimske zidine i utvrditi tvrđavu Civitavecchia. Langobardi su ipak opustošili Campaniju i u ljetu 739. prodrli sve do Rima. Papa se nadao pomoći od Franačke pa je otpremio poslanstvo s bogatim darovima franačkom velikašu i vojskovođi Karlu Martelu, koji je 732. potukao Arape kod Poitiersa.

Grgur III. ga je molio za pomoć, ali se Karlo Martel nije htio zamjeriti Langobardima. Tako se papa našao u teškoj, nezavidnoj političkoj situaciji. Njegova nastojanja ipak su pripremila savez Crkve s franačkim vladarima Pipinom Malim i Kalom Velikim, obnoviteljem Zapadnog Rimskog Carstva.

Velike uspjehe Grgur III. postigao je u crkvenim poslovima. Karlo Martel izišao mu je u susret jer je potpomogao svetog Bonifacija, apostola Njemačke, u organiziranju Crkve u pokrajinama Hessen i Thüringen. Grgur III. imao je veliko povjerenje u svetog Bonifacija kao i njegov prethodnik Grgur II, koji ga je poslao kao apostola njemačkim plemenima. Predao je 732. Bonifaciju palij, podijelio mu nadbiskupsko dostojanstvo i imenovao ga papinskim legatom u Njemačkoj. Na papin prijedlog i uz pomoć bavarskog vojvode Odila, Bonifacije je ustrojio i Crkvu u Bavarskoj. Osnovane su biskupije u Freisingu, Regensburgu i Passau, s točno određenim granicama. Potpomagao je i misionarski rad svetog Willibalda u Češkoj i dodijelio nadbiskupske palije Egbertu u Yorku i Tatwineu u Canterburyju. Pod njegovom upravom znatno je uljepšan Rim i obnovljene su rimske crkve. Bio je poznat i kao podupiratelj monaštva i građenja samostana. U osobnom životu Grgur III. je bio blag i milosrdan čovjek.

Preminuo je na današnji dan, 28. studenoga 741. Bio je posljednji papa rođen izvan Europe, sve do izbora pape Franje, 2013.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.