Brojna naselja i gradovi diljem Hrvatske i svijeta, danas 3. veljače, slave blagdan svog zaštitnika svetog Vlahe ili Blaža. Armenski biskup i mučenik iz davnog trećeg stoljeća, sveti Vlaho ili Blaž, liječnik po obrazovanju bio je jedan od mnogih kršćana koji je dao život u vrijeme progona Kristovih sljedbenika.
Uz svetog Vlahu vežuse legende da je bio veliki prijatelj životinja, koje bi same dolazile u njegovu špilju na planini Argaeos. U progonima cara Licinija 308. uhićen je i podvrgnut strašnim mukama. Prema predaji svojim je blagoslovom spasio život dječaku kojem je zapela riblja kost u grlu. Zbog toga se na njegov spomen-dan blagoslivlja grlo.
Unatoč teškim mukama kojima je bio podvrgnut, nije se htio odreći vjere u Boga, na kraju su mu odrubili glavu.
Dubrovnik i sveti Vlaho – ljubav koja traje preko 1000 godina
Nakon napada novopridošlih plemena Avara i Slavena u 6. stoljeću stanovnici slavnog grada Epidauruma prebjegli su u druge dijelove zemlje i na otoke. Dio njih nastanio se na hridi Ragusium gdje su počeli stvarati novu zajednicu i grad, poslije slavni Dubrovnik.
Poznato je da su Venecijanci htjeli staviti istočnu obalu Jadrana pod svoju kontrolu, ponajprije zbog trgovačkih interesa. Tu im je smetala vlast hrabrih i ratobornih Hrvata i njihovih knezova, posebno iz doline Neretve. Tako su na putu za Levant 972. pod izlikom opskrbe hranom namjeravali zauzeti grad Ragusium (Dubrovnik).
Vjernim kršćanima Grada ukazao se prema legendi baš sveti Vlaho, i to baš glavaru plebanu Stojku dok je noću molio u crkvi svetog Stjepana. Tako je saznao za namjeru Venecijanaca i pripremio obranu, te na taj način spriječio da Dubrovnik padne u ruke neprijatelja.
Nakon tog događaja Dubrovčani su izabrali svetog Vlahu za svog zaštitnika. Prije svetog Vlahe zaštitnik Dubrovnika bio je sveti Srđ, rimski vojnik kršćanin koji je svoj život položio za Krista kao i sveti Vlaho. Po njemu je i brdo iznad Dubrovnika dobilo ime.
