Svetište Majke Božje Bistričke – kruna pobožnosti hrvatskoga čovjeka

Foto: Thinkstock

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvatskoj je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Tako u maleno mjesto Mariju Bistricu u Krapinsko-zagorskoj županiji tijekom godine dolaze vjernici, hodočasnici iz cijelog svijeta. Na jednom takvom susretu bila je i ekipa Dobrog jutra, donosi priču HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U zelenilu, među brežuljcima Hrvatskog zagorja, naći ćete poseban mir. Kako i ne biste, kada se ovdje, u Mariji Bistrici, nalazi Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Ono je, kažu nam svi, uistinu jedinstveno i čudesno. Ovdje možete primijetiti kako netko nekoga čeka, kako se korak prilagođava onome koji možda malo slabije ili sporije hoda. U tim malim kamenim pločama utisnuta je sudbina i obitelji i sudbina jednoga naroda, sudbina i pojedinca i zajednice i tu u to malo riječi se pronalazi toliko zahvalnosti koja je baš inspirirana blagoslovom neba, a taj blagoslov neba se ovdje spušta upravo po žrtvi, po molitvi, po predanju ljudi, objašnjava msgr. Zlatko Koren, rektor i župnik župe Uznesenja BDM.

Ovdje je kruna pobožnosti hrvatskoga čovjeka. Svih vjernika koji se utječu zagovoru presvete Bogorodice. Još od 1684., kada je postavljen na oltar župne crkve, pred njezin se zavjetni kip dolaze pokloniti i pomoliti rijeke vjernika. Od nebeske Majke mnogi su dobili pomoć i uslišanje. Kip Majke Božje Bistričke je prvo nastao u Hrvatskoj, nastao je po rukama čovjeka iz puka. Često puta vjernici, hodočasnici, pohoditelji ovoga puta pitaju zašto je crne boje. Po nekima je to patina drvo, po nekima je to posljedica požara, a ono što sam ja osjetio kroz godine službe je da tu postoji jedna posebna nit između one crnine koje su odijevale majke, sestre, supruge zbog nestalih muževa, braće očeva i te crnine crnoga kipa koji neki način dotiče crninu tuge koju pretvara u nadu u radost u pobjedu, ističe msgr. Koren.

Put uz župu vodi na križni put. Bistričku kalvariju, čije je oblikovanje počelo prije 73, a dovršeno prije 26 godina. Danas blaženi Alojzije Stepinac je tu kalvariju osjetio, vidio i za nju pronašao osobitu inspiraciju u Poljskoj na Jasnoj gori u Chenstohovi. Da biste prošli bistričkom kalvarijom i da biste osjetili snagu tog prostora dovoljno je pogledati ljepotu prirode u kojoj je smještena kalvarija, ljepotu prirode koja okružuje tu kalvariju, jer to je najljepši božji rukopis, kaže msgr. Koren. Svaka postaja djelo je eminentnih hrvatskih umjetnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razlozi dolaska hodočasnika: gotovo isti. Osjećaj koji ovdje dobiju. Osjećamo kao da dušu očistimo, mnogi kažu. Osjećaj ljubavi, predanja i obnova vjere u Boga. Cijele obitelji nerijetko dolaze i više puta godišnje zahvaliti na svemu što ima se događa u životu. Hodočasnici dolaze ovamo tijekom cijele godine. Svetište stoga ima neprocjenjivu vrijednost i za samo mjesto Mariju Bistricu. Godišnje ovamo dolazi više od 800 000 posjetitelja iz cijele Hrvatske i iz susjednih zemalja, ali i cijele Europe, te često iseljenici iz Amerike, Australije pa čak i iz južne Afrike. Sigurno da je najznamenitiji dan u povijesti bistričkog svetišta kada je sveti papa Ivan Pavao II. pohodio Mariju Bistricu i ovdje Stepinca proglasio blaženim i rekao za nas jednu dragu rečenicu da je odavno želio doći, u ovo nama tako drago svetište, otkriva msgr. Koren

Nije isto, svjedoče hodočasnici, pomoliti se ovdje ili u crkvi svoje župe. Ovdje je neki poseban osjećaj, ne mogu objasniti, neki duh, neko olakšanje… često kažu posjetitelji. I stvarno teško je riječima opisati što sve daje ovo mjesto. Istinski doživljaj donosi jedino posjet tom najpoznatijem marijanskom svetištu u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.