Izložba “Pasionsko blago Gradske knjižnice: muka i uskrsnuće u književnim i likovnim djelima” već tradicionalno, 14. put za redom, široj javnosti predstavlja dio bogata pasionskog blaga koju posjeduje Gradska knjižnica a nalazi se u fondovima zbirke Rijetkih knjiga i rukopisa i Čitaonice priručnika i zbirki.
Molitvenici, evanđelistati, grafički listovi i likovne reprodukcije zbirke RARA i Čitaonice priručnika i zbirki mogu se vidjelti na izložbi otvorenoj u ponedjeljak auli Gradske knjižnice. Autori postava su Željko Vegh, knjižničarski savjetnik i voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa i Igor Pugelnik, koordinator odjela Čitaonica.
Izložba je priređena u okviru manifestacije “Pasionska baština 2019. godine” u organizaciji Gradske knjižnice i udruge “Pasionska baština”.
Mala retrospekcija i uvid u djela umjetnika koji su se okušali u pasionskim motivima
Izloženi radovi tematiziraju pasionske motive u umjetnosti i književnosti i mala su retrospekcija i uvid u djela umjetnika koji su se okušali u stvaranju i prikazivanju pasionskih tema, rekao je Igor Pugelnik.
Objasnio je da pod pojmom “pasionski motivi” podrazumijevamo prikazivanje Kristove muke i smrti, ciklusa s više prizora koji obično počinje s “Molitvom na Maslinskoj gori”, a završava “Uzašašćem”.
Pasionske teme, Kristova muka i njegovi posljednji dani, istaknuo je Pugelnik, nepresušan su izvor u kojega su mnogi književnici, glazbenici, slikari, kipari uranjali ostavljajući nam nepregledan korpus djela u kojima je njegova muka ponovo doživjela svoju katarzu, uvijek iznova nudeći novu nadu, novo svjetlo čovjeku.
Podsjetio je kako najstariji prikaz raspetoga Krista potječe iz sjeverne Italije i nastao je oko 430. godine poslije Krista. Koncem 8. stoljeća, rekao je Pugelnik, dolazi do novog ikonološkog pristupa u prikazivanju Krista, kada se ustaljuje praksa prikazivanja njegove muke, a Krist se počinje prikazivati kao čovjek koji trpi, prašta i pobjeđuje na križu, Krist mučenik i Krist pobjednik, a križ postaje simbol Kristove muke, života i slave.
Istaknuo je da će tako prikazanoga Krista posjetitelji izložbe moći vidjeti u punoj raskoši europskih starih majstora kao što su – Masaccio, Velasquez, Caravaggio, Verrocchio Lotto, Grünewald, fra Angelico, Tizian, van der Weyden, Mantegna, Duerer, Michelangelo, Klović s jedne strane, ili pak u djelima novovjekovnih hrvatskih autora poput Botterija Dinija, Dulčića i Ujevića.
Pugelnik je objasnio kako pronalaskom tiskarskoga stroja i pojavom novih tehnika tiska, poput bakroreza i bakropisa, nastaju veće količine slika i knjiga vjerskoga sadržaja, a slike Krista i opis njegove muke postaju mnogo dostupnije običnome puku koji se s njima susretao ili ih je slušao uglavom u crkvenim interijerima.
Nada se kako će ova izložba o velikoj religioznoj i općeljudskoj temi Muke i Uskrsnuća onima koji će je vidjeti barem djelomice približi svu ljepotu i vrijednost likovnih i književnih djela koja su dio kolektivnog imaginarija europske kulture i umjetnosti.
Željku Veghu priznanje udruge “Pasionska baština”
Predsjednik udruge “Pasionska baština” Jozo Čikeš predao je priznanje Željku Veghu, jednom od autora izložbe, za ozbiljan, predan i sustavan rad koji je posvetio priređivanju svih 14 dosadašnjih izložaba.
Vehg je pak posvjedočio kako je za njega taj posao bio vrsta izazova. Istaknuo je kako je izloženo razmjerno malo knjiga ali da su među njima i neki biseri poput misala Zagrebačke nadbiskupije iz 1511. tiskanoga u Veneciji.
Taj je misal poznat i kao Muerov misal i ima veliku povijesnu važnost – prvi je tiskani misal Zagrebačke biskupije, naručio ga je biskup Luka Baratin (1500.-1511.), ujedno je prvi i jedini tiskani misal s bogoslužjem po obredu zagrebačke stolne crkve, a i izuzetan je spomenik grafičke umjetnosti s raskošnim drvorezima i predstavlja vrhunac tadašnjega tiskarstva.
Izložena su i tri vrijedna glagoljska misala – Levakovićev brevijar iz 1631., misal Ivana Pastrića iz 1706. i misal Matea Karamana iz 1741. , kao i drugi vrijedni naslovi. Vegh smatra kako će ti naslovi, ako ih promatra i kao dio vrijedne književne baštine, posjetiteljima omogućiti da ih promotre i u tome kontekstu.
Iako je Vegh na kraju radnoga vijeka, ravnateljica Gradske knjižnice Višnja Cej najavila je kako će Željko Vegh do daljnjega ostati savjetnik i konzultant Gradske knjižnice.
Otvorenje izložbe moderirala je voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić, bila je popraćena glazbenim izvedbama Luke Goleca na gitari, a bit će otvorena do 6. svibnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
