Izložba “Otto Wagner i hrvatska arhitektura”, koja na 15 panela prikazuje Wagnerov utjecaj na arhitekturu u Hrvatskoj, kao i projekte njegovih studenata u Hrvatskoj Vjekoslava Bastla, Viktora Kovačića i drugih, otvorena je u petak navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Beču.
Izložba je organizirana u povodu 100. obljetnice smrti najznačajnijeg austrijskog i srednjeeuropskog arhitekte na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Otta Wagnera i činjenice da je veleposlanstvo smješteno u zgradi koju je 1889. Wagner projektirao za vlastite potrebe obiteljskog stanovanja, rekla je veleposlanica Republike Hrvatske u Austriji Vesna Cvjetković.
“Ovo je mala, ali prekrasna izložba o utjecaju i tragovima Wagnera u Hrvatskoj, ali i o zgradi u kojoj je neko vrijeme stanovao i stvarao. Zgrada je je obnovljena, odiše punim sjajem od kada je u nju uselilo hrvatsko veleposlansvo”, rekao je otvarajući izložbu zamjenik bečkog gradonačelnika Ernst Woller.
Hrvatsko veleposlanstvo je u Wagnerovoj zgradi u Rennwegu 3 od 2014.
“Informativna izložba daje sveobuhvatni uvid u Wagnerov utjecaj na hrvatsku arhitekturu, postavljena je na 15 panela koji detaljno opisuju na njemačkom i hrvatskom jeziku Wagnerov utjecaj na hrvatsku arhitekturu”, rekao je kustos izložbe Damjan Damjanović.
Dodao je da izložba podijeljena u dva dijela, prvi dio je neposredno vezan za Wagnera i Hrvatsku. Wagner je surađivao s hrvatskom tvrtkom za proizvodnju namještaja Bothe &Ehrmann koja je, po Wagnerovim nacrtima, izradila namještaj za bečku Poštansku štedionici i njegov stan u Doeblingu. Drugi dio izložbe posvećen je radovima Wagnerovih učenika u Hrvatskoj Vjekoslava Bastla i Viktora Kovačića koji su cijeli svoj arhitektonski opus ostvarili u Hrvatskoj te nizu drugih koji su iz Beča radili projekte za Hrvatsku Maxa Fabiania za Opatiju, Edwarda Krammera za Brijune.
Među najinventivnije projekte arhitekture iz Wagnerove škole za Hrvatsku ubrajaju se i projekti Alfreda Fenzla te Franza Kayma za otok Lokrum. Kovačić je, uz ostalo, projektirao crkvu svetog Blaža i zgradu Narodne banke u Zagrebu a Bastl Etnografski muzej i zgradu Rado i Feller u Zagrebu.
Prostorno planiranje Dubrovnika na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće uključivalo je i postavljanje zaštitne ograde na Boninovu, na samom rubu ceste i strme letvice prema moru. Kovana ograda izrađena je u bečkoj tvornici “Ignaz Gridl” prema nacrtima Wagnera za bečku gradsku podzemnu željeznicu. Ograda predstavlja zanimljiv primjer secesijske urbane opreme , vješto uklopljene u dubrovačke vizure.
“Izložba je informativna, pokušava dati sveobuhvatan uvid u Wagnerov utjecaj na hrvatsku arhitekturu. Sastoji se od reprodukcija izvornih projekata, fotografija izvedenih zgrada i povijesnih fotografija i objekata koje su realizirali Wagnerovi studenti bečke Akademije likovnih umjetnosti gdje je Wagner bio profesor, zaključio je Damjanović.
Otto Koloman Wagner (1841.-1918.) bio je glavni predstavnik Bečke secesije i Jugendstila, jedan od najznačajnijih i najuspješnijih arhitekata na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na putu od historicizma do Moderne – Secesije i Jugendstila do Nove arhitekture, koja se temelji na funkcionalnosti, materijalu, konstrukciji, racionalizaciji u arhitekturi.
Za predstavnike bečke Moderne radikalni nacrti značili su pomak, a za čuvare tradicije provokaciju i zbog toga mnogi projekti nisu provedeni poput plana za izgradnju Gradskog muzeja na Karsplatzu.
Wagnerovim životnim projektom smatra se arhitektonsko planiranje uređenja Beča te planiranje i gradnja gradske podzemne željeznice.
Izložbu su organizirali Hrvatsko veleposlanstvo u Beču i Moderna galerija u Zagrebu, uz potporu hrvatskog Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Grada Zagreba i Grada Beča, a ostaje otvorena do početka prosinca.
