Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba i Kuća Bukovac u Cavtatu otvaraju prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu. Namjera je kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva: pariško, zagrebačko i praško. Izložba će biti otvorena od 11. siječnja do 11. ožujka 2018.
Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine, te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji. Autorice izložbene koncepcije su Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac). Kooautori su dr. sc. Rachel Rossner (američka povjesničarka umjetnosti), Alex Kidson (ugledni engleski povjesničar umjetnosti), Jadranka Beresford-Peirse (osnivačica internacionalne Zaklade hrvatskih spomenika), akademik dr. sc. Radoslav Tomić te dr. sc. Igor Borozan.
Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka. Isto tako, želi se uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja.
Osim toga, zanimljivo je da će se po prvi puta u Hrvatskoj predstaviti Bukovčeva djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Izložba će prikazati i kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik u europskoj prijestolnici, Parizu.
Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 m, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Slika će po prvi puta biti predstavljena hrvatskoj javnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
