Problem loše ishrane i pothranjenosti koji nadilaze problem gladi u svijetu i pogađaju milijarde ljudi bit će u središtu rada međunarodne konferencije od srijede do petka u sjedištu Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu koja ističe da je pothranjenost velik teret gospodarstvu pogođenih zemalja.
Predstavnici 190 zemalja, među kojima stotinjak ministara zdravstva i poljoprivrede te predstavnici brojnih nevladinih udruga i privatnih tvrtki, sudjelovat će na drugoj Međunarodnoj konferenciji o ishrani (ICN2) koju organiziraju FAO i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
“U svijetu je oko 805 milijuna pohranjenih, a 161 milijun djece zbog toga zaostaje u razvoju”, rekla je stručnjakinja za ishranu FAO-a Lesli Amoroso dodajući kako je riječ o globalnom problemu koji zahtijeva koordiniranu akciju u brojnim segmentima.
No broj pothranjenih je, ističe Amoroso, prepolovljen u zadnjih dvadeset godina. Prema podacima ICN-a 1992. u svijetu je bilo više od milijarde pothranjenih, a podaci za 2014. govore o 805 milijuna. No pothranjenost ne znači da su ljudi samo gladni. Naime, dvije milijarde ljudi u svijetu pati od kroničnog nedostatka mikronutrijenata u organizmu, poput primjerice vitamina A, joda, željeza, cinka, odnosno ne gladuju zato što nemaju dovoljno hrane, već u organizam ne unose dovoljno hranjivih tvari.
Fenomen je u znanosti poznat kao “skrivena glad”, a poznato je i da je potreban samo nešto dulji period da osoba umre od posljedica nedostatka vitalnih hranjivih tvari u organizmu.
Stručnjak FAO-a Lucca Russo tvrdi da su posljedice neredovite prehrane kod djeteta njegovi češći izostanci iz škole, češće pobolijevanje i manja sposobnost koncentracije i učenja na satu, ali i kod kuće. Također smatra da se u zemljama u kojima poljoprivreda i ribarstvo ovise više o ljudskom radu nego o strojevima, javlja problem ako su mladi pothranjeni. Oni su fizički i intelektualno slabiji kada je o učenju novih tehnika i radu riječ. Procjenjuje se da je cijena pothranjenosti u Etiopiji 16 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u toj zemlji, šest posto BDP-a u Boliviji i tri do četiri posto u drugim zemljama u kojima stanovništvo ne jede dovoljno ili ne jede redovito.
Na konferenciji će biti usvojena dva dokumenta, Rimska deklaracija o ishrani i Akcijski plan. Deklaracijom će se sudionici skupa angažirati na nastojanju “da se glad ukloni na svjetskoj razini te da se spriječi bilo koji oblik loše ishrane: pothranjenost, zaostajanje u razvoju djece ili nedostatak mikronutrijenata koji moće dovesti do anemija, ali i viška kilograma.
Sudionici skupa nastojat će potaknuti vlade i zemlje da više ulažu u ispravnu prehranu, osobito pritom vodeći računa o djeci i majkama.
Akcijski plan sadržat će 60 tehničkih preporuka vladama. Njihova je zadaća primijeniti ih u lokalnim okolnostima. Preporuke obuhvaćaju brojna pitanja, od “ulaganja u sveobuhvatan pristup pitkoj vodi” do “povremenog obveznog davanja lijeka protiv crijevnih parazita školskoj djeci u endemskim područjima”.
Uz ministre i visoke državne predstavnike, članove nevladinih udruga i privatnih tvrtki počasna sudionica ICN-a bit će i španjolska kraljica Letizia, kralj Lesota Letsie III., najbogatija filantropkinja u svijetu Melinda Gates te ekonomist Jeffrey Sachs. Najistaknutiji među uglednim gostima bit će papa Franjo, snažno angažiran u borbi protiv gladi. On će u četvrtak ujutro u sjedištu FAO-a govoriti pred uzvanicima.
