Američki publicist Prager: Sloboda i spas zapadne civilizacije leže u Središnjoj i Istočnoj Europi

Foto: snimka zaslona, EPA, thinkstock; Fotomontaža: Narod.hr

Poznati američki publicist Dennis Prager nedavno je posjetio Mađarsku, pridruživši se tako drugim značajnim konzervativnim misliocima kao što su Tucker Carlson, Rod Dreher i Douglas Murray. Prager je na mađarskom radioprogramu iznio vlastita iskustva boravka u toj zemlji, prenosi Remix.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prageru je ovo već peti posjet Mađarskoj, a prvi ju je puta posjetio prije gotovo pola stoljeća, tijekom komunističkog režima Jánosa Kádára. U usporedbi sa svojih ranijim posjetima, Prager kaže da mu se Mađari sada čine sretnijima i više prijateljski nastrojenima nego prije. Upitan na koji se način ovo njegovo iskustvo razlikuje od općenitog pogleda kojeg nameće zapadni mainstream o Mađarskoj (prikazujući je homofobnom i rasističkom zemljom), Prager je reagirao s prijezirom. Prema njegovu mišljenju, na svijetu ne postoji ni jedna konzervativna zemlja koju progresivna ljevica ne bi etiketirala kao homofobnu, ksenofobnu ili rasističku.

Prager smatra da ljevica ne iznosi argumentirana stajališta na razuman način, nego etiketira druge. Tako su i njega, kaže, optužili za antisemitizam dok je predavao na sveučilištu, unatoč činjenici da je i sam Židov. Bez obzira što je Prager pisao o razumijevanju židovstva i bio istaknuti član nekoliko židovskih udruženja, ipak nije mogao izbjeći da ga se etiketira kao antisemita.

Naime, tijekom 1990.-ih Prager je ušao u sukob s Antidifamacijskom ligom, židovskom nevladinom udrugom u SAD-u, nakon njihovog izvješća u kojem je kršćansku desnicu optužila za pristranost protiv Židova. Budući da je i sam konzervativac i simpatizer kršćanske desnice, Prager je podložio izvješće oštroj kritici, ocijenivši je stranački pristranom – te je time postao objektom brojnih ljevičarskih napada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dennis Prager: “Ljevica je samu sebe postavila na mjesto Boga”

Prema njegovu mišljenju, politička ljevica nabacuje se takvim etiketama iz razloga što ne govori s ozbiljnom namjerom, nego je njihova metoda i cilj izopćiti i osuditi. Prema tome, nema smisla uzimati za ozbiljno išta što govore, jer je dovoljno jednostavno ne biti ljevičar da bi te se odmah optužilo za rasizam i homofobiju.

Osvrnuo se i na aktualnu raspravu o spolnom odgoju u školama, kojim Mađarska zabranjuje popularizaciju transseksualnog i homoseksualnog sadržaja školskoj djeci. Izrazivši sumnju o spolnom odgoju u nižim razredima osnovne škole, Prager kaže da se ne protivi spolnom odgoju zbog eventualnih homofobnih predrasuda, nego iz razloga što čak ni poučavanje o heteroseksualnim praksama nije podobno za te osnovnoškolske uzraste. Smatra da je glavna zadaća odraslih sačuvati nevinost djece, a ne poučavati ih o doktrinama seksualne bihevioristike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prager je također podsjetio na činjenicu da, ako danas netko stane u obranu zapadne civilizacije, biva proglašen bijelim suprematistom. Ali, što obrana Zapada ima s ‘bijelom prevlašću’? Ništa, kaže Prager. Hitler je bio bijeli suprematist, ali upravo je on htio napustiti ostavštinu zapadne civilizacije. Prager smatra da je šteta što Mađari moraju prolaziti kroz ovakve rasprave, jer su se na Zapadu svi već navikli na takvu vrstu ideologije.

U svom ranijem predavanju tijekom festivala kulture u Mađarskoj, Prager je istaknuo da, ako postoji područje koje bi moglo spasiti Zapadnu civilizaciju, onda je to središnja i istočna Europa. Sada je u radijskom gostovanju ponovio tu misao rekavši da je uvjerenje da se Zapadnu civilizaciju može sačuvati snažnije u Mađarskoj, nego u Njemačkoj ili snažnije u Poljskoj, nego što je u SAD-u. Narodi Istočne Europe odgojeni su sa sviješću da Zapadna civilizacija izvire iz Amerike ili Zapadne Europe. Međutim, Amerika i Zapad više nisu stupovi spasa. “Ako tražim spasenje, gledat ću prema Istoku”, kaže Prager.

Prager je definirao elemente Zapadne civilizacije kao slobodu i judeo-kršćanske vrijednosti. One su od najveće važnosti, a ljevica niječe upravo te vrijednosti, kao i slobodu. Važan je element i domoljublje, ljubav prema vlastitoj domovini. Ne voli se vlastita zemlja zato jer se mrze druge, isto kao što se ne voli vlastita obitelj zato što se mrze tuđe obitelji. To se čini iz osjećaja moralne dužnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tom je smislu, kaže Prager, mađarski premijer Viktor Orbán bio u pravu kada nije pustio neograničeni broj migranata s Bliskog Istoka. Ne zato što ne bi volio Bliski Istok, nego stoga što ti ljudi donose različite kulture koje neizbježno utječu na domaća društva. A vrlo je teško održavati kulturu živom.

S obzirom na stanje u SAD-u, Prager smatra da postoje dvije Amerike – lijeva i desna. One nemaju ništa zajedničko, a čitava je zemlja sada više razdijeljena, nego u doba građanskog rata u 19.-om stoljeću. Ljevicu ne zanima činjenica da su i oni Amerikanci jer je njihov cilj transformirati zemlju u potpunosti. Moramo se boriti kako ne bismo izgubili najslobodniju zemlju koja je ikad postojala, kazao je publicist Prager.

“Danas se, pak, često pitam – premda ne znam odgovora – nije li Mađarska slobodnija nego SAD. Ne znam je li slobodnija, ali znam da ranije nikad ne bih ni postavio takvo pitanje”, zaključio je Prager.

Prager je u konzervativnim krugovima poznati američki konzervativni voditelj i pisac. Rođen je u obitelji ortodoksnih Židova, i u početku se bavio problemima sovjetskih Židova koji nisu mogli emigrirati, da bi kasnije počeo pisati šire komentare o politici i vodio radijske emisije na nacionalnoj razini. PrageruU, američka neprofitna organizacija koju je osnovao, bavi se različitim političkim, ekonomskim i filozofskim temama koje pokriva iz konzervativne perspektive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.