Teroristička organizacija Islamska država u petak je izvela krvavi napad u koncertnoj dvorani trgovačkog centra Crocus City Hall u Moskvi ubivši 137 i ranivši 182 ljudi. Bio je to najsmrtonosniji teroristički napad u Rusiji još od talačke krize u Beslanu 2004. godine. ISIL je, naime, preuzeo odgovornost za teroristički napad. No Putin je sve do jučer izbjegavao izravno okriviti ISIL za napad stalno povezujući Ukrajinu s napadom odnosno s izvršavanjem napada, dok je SAD vidio kao naručitelja napada. O terorističkom napadu u Moskvi i mogućoj korelaciji s drugim faktorima osim ISIL-a za N1 je komentirao vanjskopoitički analitičar Denis Avdagić.
>Rusija podignula optužnicu protiv četvorice uhićenih terorista
Imaju li veze napad u Moskvi i rat u Ukrajini?
Nakon terorističkog napada ISIS-a ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je osvetu i žestok odgovor, ali je u priču uključio i Ukrajinu. Putin tvrdi da su teroristi trebali pobjeći u tu zemlju gdje im je, po njegovim riječima, bio pripremljen koridor za siguran prolaz. U ponedjeljak je Kremlj ipak konačno prihvatio i priznao to da iza napada stoji Islamska država, ali i dalje iz cijele priče ne izostavljaju Ukrajinu.
Avdagić je za N1 rekao da ne vidi korelaciju između terorističkog napada u Moskvi i rata u Ukrajini, bez obzira na ono što tvrdi Putin.
“Čini mi se da Rusija pokušava iskoristiti taj tragičan događaj u svom ratnom narativu”, kaže. Iznenadilo je, doduše, što je napad izvela teroristička organizacija za koju se nije čulo u posljedjnje vrijeme, a koja je 2019. poražena na Bliskom istoku gdje je na područjima Iraka i Sirije nakratko organizirala paradržavu.
“ISIL nema teritorijalnu prisutnost kakvu je imao na Bliskom istoku, ali i dalje postoji kao organizacija čija ideja nije zamrla. Postoji i u Rusiji, gdje muslimani nisu baš među povlaštenim dijelom stanovništva, osim u Čečeniji gdje je drugačija priča”, kazao je Avdagić.
Prebacivanje odgovornosti na Ukrajinu
Avdagić podsjeća kako je američka strana upozorila Rusiju da se priprema teroristički napad na njenom teritoriju. Napominje i da je Francuska podigla stupanj pripravnosti na najvišu razinu zbog mogućih terorističkih napada.
“Sve ozbiljnije obavještajne službe intenzivno prate komunikaciju u tom segmentu i iz toga mogu zaključiti sprema li se nešto i gdje. Rusija je zbog opterećenosti ratom u Ukrajini vjerojatno napravila propust. Tamo se više bave represijom nad stanovništvom zbog spominjanja agresije na Ukrajinu, nego preveniranjem mogućih terorističkih napada. To na kraju ima svoju cijenu.
Oni su je sada doživjeli i bila je vrlo visoka i teška pa nastoje dijelom prebaciti odgovornost na Ukrajinu. No, svima koji prate situaciju jasno je da nije moguće povezivati te dvije stvari. Apsolutni je nonsens tvrditi da su teroristi namjeravali pobjeći u Ukrajinu jer od svih granica koje Rusija ima s drugim državama, najteže je preći onu rusko-ukrajinsku”, ističe Avdagić.
Putinova osveta mogla bi ići u tri smjera
Putinov žestoki odgovor na teroristički napad u Moskvi mogao bi, kaže Avdagić, iću u više smjerova.
“Najgore bi bilo da još snažnije udari na Ukrajinu. A lako je moguće da se represija usmjeri na muslimansko stanovništvo u samoj Rusiji. Uvijek su moguće i neke mete na Bliskom istoku. Rusija ima te mogućnosti.
Vidjeli smo da su i u Ukrajini koristili Kinžale (hipersonične rakete dometqa preko 2000 kilometara, nap.a.) koje mogu iskoristiti za gađanje bliskoistočnih meta”, smatra. No Rusija je, dodaje, previše rastegnuta i opterećena ratom u Ukrajini i najveći dio svojih snaga – vojnih, obavještajnih, diplomatskih i propagandnih – usmjerili su tamo.
>Islamska država preuzela odgovornost za napad na kršćane u predgrađu Moskve
“Pozornost ruskih službi je popustila”
Ideja Islamske države, napominje Avdagić, nije ugašena.
“Ono što je Islamska država ili Daesh bila u teritorijalnom smislu, nestalo je, ali nije nestala kao ideja. Kao što ni Al Kaida nije danas ni blizu onome što je bila u trenutku kada je izvela napad 11. rujna na SAD, ali je opstala kao ideja. S druge strane, to što je ISIL izveo teoristički napad poput ovoga u Moskvi, ne znači da u međuvremenu već nije i drugdje pokušao izvesti desetke sličnih, ali je bio spriječen.
Obavještajne službe mogu spriječiti 99 napada, a onda jedan ne uspiju. I u Rusiji službe sigurno rade na tome, ali ponavljam kako mi se čini da im je pozornost popustila jer su je usmjerili na represiju prema svome stanovništvu”, zaključio je Avdagić.
