Analiza BBC-a: Ovo je pet mogućih scenarija za kraj rata u Ukrajini

Rat u Ukrajini ušao je u deveti dan. Nastavljena su ruska bombardiranja ukrajinskih gradova, Borbe su se vodile i oko najveće nuklearne elektrane u Europi. U četvrtak je održan drugi krug pregovora između Ukrajinaca i Rusa. Dogovorene su samo pretpostavke za humanitarne koridore, ali ne i prekid vatre. Više od milijun ljudi već je izbjeglo iz Ukrajine. I dok se na terenu odvija ogromna ljudska tragedija, analitičari već razvijaju teorije kakav bi mogao biti kraj rata u Ukrajini.

BBC je ponudio nekoliko scenarija, koji bi se mogli dogoditi sami ili pak kombinacija dva ili nekoliko scenarija istovremeno.

Kratki rat

Rusija bi mogla još intenzivirati vojne operacije. Više bi neselektivno upotrebljavala artiljerijsku vatru i minobacačke udare diljem Ukrajine. Ruske zračne snage koje su dosad igrale tek manju ulogu, započinju razarajuće napade. Masovni kibernetički napadi uzdrmali su zemlju i pogodili ključne infrastrukture. Zalihe energenata i komunikacijske mreže su odsječene. Pobijene su tisuće civila. Unatoč otporu, Kijev pada za nekoliko dana. Ukrajinska vlada je zamijenjena marionetskom vladom odanoj Moskvi. Predsjednik Volodimir Zelenskij je ili ubijen ili je pobjegao u zapadnu Ukrajinu ili u neku drugu zemlju gdje će oformiti vladu u egzilu. Predsjednik Vladimir Putin proglašava pobjedu i povlači neke snage. Ipak ostavlja dovoljno vojnika da zadrže kontrolu. Tisuće izbjeglica nastavljaju svoj put prema zapadu. Ukrajina se pridružuje Bjelorusiji kao kvislinška država odana Rusiji.

Ovaj ishod uopće nije nemoguć. Putin bi mogao postići promjenu režima u Kijevu i time okončati integraciju Ukrajine među zemlje Zapada. No bilo kakva pro-ruska vlada bila bi nelegitimna i ranjiva na pobunu. Takav ishod bi i dalje zemlju činio vrlo nestabilnom, a mogućnost daljnjeg sukoba ostala bi vrlo visoka.

Dugi rat

Vjerojatnija mogućnost je da će se ovaj sukob razviti u dugotrajni rat. Možda ruske snage zapnu, sputane niskim moralom, lošom logistikom i nesposobnim vodstvom. Možda je ruskim snagama potrebno dulje vrijeme da osiguraju gradove poput Kijeva čiji se branitelji bore ulicu po ulicu. Nakon toga slijedi duga opsada. Borbe liče na one duge i brutalne borbe Rusije iz 1990-ih kad je zauzet i velikim dijelom uništen Grozni, glavni grad Čečenije.

A čak i kad ruska vojska uđe u neke gradove, mogla bi imati poteškoća da zadrži kontrolu. Moguće je da Rusija ne bi imala dovoljno vojnika da pokrije tako veliku zemlju. Ukrajinske obrambene snage transormiraju se u učinkovitu pobunu, iznimno su motivirani i podržava ih lokalno stanovništvo. Zapad im nastavlja dostavljati oružje i municiju. A onda, nakon mnogo godina, moguće uz novo vodstvo u Moskvi, ruske snage napokon napuštaju Ukrajinu, pokunjene i potučene, baš kao što su njihovi prethodnici napustili Afganistan 1989. nakon desetljeće duge islamističke pobune.

Europski rat

Je li moguće da se ovaj rat prelije i izvan granica Ukrajine? Putin bi mogao poželjeti povratiti još dijelova nekadašnjeg ruskog carstva. Mogao bi poslati trupe u ostale bivše sovjetske republike poput Moldavije ili Gruzije, koje također nisu članice NATO saveza. Ili bi se mogla dogoditi pogrešna procjena i eskalacija. Putin bi mogao slanje vojne pomoći Ukrajini od strane Zapada, proglasiti činom agresije koji zahtijeva odmazdu. Mogao bi zaprijetiti slanjem trupa u Baltičke zemlje – koje jesu članice NATO-a – poput Litve, kako bi uspostavio koridor prema obalnoj ruskoj enklavi Kalinjingradu.

Taj bi ishod bio jako opasan i riskirao bi rat s NATO-om. Članak 5 povelje NATO saveza kaže da je napad na jednu članicu, napad na njih sve. No Putin bi možda mogao poduzeti taj rizik ako osjeti da mu je to jedini način da zadrži vlast. Da mu, primjerice, prijeti poraz u Ukrajini, možda bi mogao doći u napast pojačati napade. Ruski vođa je, čini se, spreman pogaziti dugotrajne međunarodne sporazume i norme. Ista bi se logika mogla primijeniti i kad je u pitanju upotreba nuklearnog oružja. Ovaj tjedan, Putin je nuklearne snage stavio u stanje pripravnosti. Većina analitičara sumnja da je njihova upotreba vjerojatna ili neizbježna. No to je ipak bio podsjetnik da ruska doktrina dopušta mogućnost upotrebe nuklearnog oružja na bojnom polju.

Diplomatsko rješenje

Može li, unatoč svemu, doći do diplomatskog rješenja?

‘Sada govori oružje, no put za pregovore uvijek mora ostati otvoren’, rekao je glavni tajnik UN-a, António Guterres. Dijalog se bez sumnje nastavlja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Putinom putem telefona. Diplomati kažu kako se ispituje teren u Moskvi. Ruski i ukrajinski dužnosnici su se našli na mirovnim pregovorima. Možda nisu puno napredovali. No, pristankom na razgovore, čini se da je Putin barem prihvatio mogućnost dogovornog prekida vatre.
Ključno je pitanje može li Zapad ponuditi ono što diplomati nazivaju ‘prostor za izlazak’. Diplomati kažu da je važno da ruski čelnik zna što bi bilo potrebno da se sankcije Zapada ukinu kako bi sporazum koji bi mu spasio obraz bio barem teoretski moguć.

Što se tiče sporog napredovanja u Ukrajini, moglo bi se dogodili da sankcije počinju uznemiravati Moskvu. Protivljenje bi moglo rasti kako se ljesovi s poginulim vojnicima vraćaju kući. Putin se pita je li zagrizao više nego što može progutati. Procjenjuje da bi nastavak rata mogao biti veća prijetnja njegovom vodstvu nego poniženje njegovog okončanja. Kina intervenira, vrši pritisak na Moskvu da napravi kompromis, upozoravajući da neće kupovati rusku naftu i plin ako stanje ne deeskalira. Dakle, Putin počinje tražiti izlaz. U međuvremenu, ukrajinske vlasti vide kontinuirano uništavanje svoje zemlje i zaključuju da bi politički kompromis mogao biti bolji od tako golemog gubitka života. Dakle, diplomati se angažiraju i dogovor je sklopljen. Ukrajina, recimo, prihvaća ruski suverenitet nad Krimom i dijelovima Donbasa. Zauzvrat, Putin prihvaća ukrajinsku neovisnost i njezino pravo na produbljivanje veza s Europom. Ovo se možda ne čini vjerojatnim. Ali nije posve nevjerojatno da bi takav scenarij mogao proizaći iz ovog krvavog sukoba.

Svrgavanje Putina

Kada je započeo invaziju, Vladimir Putin je izjavio: ‘Spremni smo za svaki ishod.’

Ali što ako bi zbog tog ishoda izgubio moć? To se sad čini nezamislivim. Ipak, svijet se posljednjih dana promijenio i o takvim stvarima se sada razmišlja. Profesor Sir Lawrence Freedman, profesor emeritus ratnih studija na Kings Collegeu u Londonu, napisao je ovog tjedna: ‘Sada je vjerojatno da će i u Moskvi doći do promjene režima kao i u Kijevu.’

Zašto to kaže? Pa, možda Putin vodi katastrofalan rat. Poginu tisuće ruskih vojnika. Gospodarske sankcije nagrizaju zemlju. Putin gubi podršku javnosti. Možda postoji prijetnja narodnom revolucijom. Koristi ruske unutarnje sigurnosne snage za suzbijanje te opozicije. Ali to postaje preslabo i dovoljno pripadnika ruske vojne, političke i ekonomske elite okreće se protiv njega. Zapad jasno daje do znanja da će, ako Putin ode i bude zamijenjen umjerenijim vođom, Rusija doživjeti ukidanje nekih sankcija i obnovu normalnih diplomatskih odnosa. Dolazi do krvavog udara u palači i Putin je gotov. Opet, ovo se možda trenutno ne čini vjerojatnim. Ali možda nije posve nevjerojatno ako ljudi koji su imali koristi od Putina više ne vjeruju da on može braniti njihove interese.

Zaključak

Ovi scenariji se međusobno ne isključuju – neki bi se mogli kombinirati kako bi proizveli različite ishode. Ali kako god se ovaj sukob odigrao, svijet se promijenio. Neće se vratiti na status quo. Odnos Rusije s vanjskim svijetom bit će drugačiji. Europski stavovi o sigurnosti bit će transformirani. A liberalni, međunarodni poredak utemeljen na pravilima, možda će jednostavno ponovno otkriti čemu uopće služi.