Humanitarna organizacija Marijini obroci upozorila je nedavno na uznemirujuće humanitarno stanje u Etiopiji i pozvala na pomoć ugroženom pučanstvu.
“Više od 91 % stanovništva Tigraya izloženo je riziku od gladi i smrti”, izjavio je Getachew Reda, predsjednik Privremene regionalne uprave toga područja na sjeveru Etiopije. Milijunima ljudi je očajnički potrebna pomoć u hrani.
Etiopija je jedno od najstarijih kulturnih područja na svijetu, s neprekinutom poviješću od oko tri tisuće godina. Neki ju smatraju izvorištem civilizacije, a ono što se pouzdanije zna jest da je Etiopija domovina kave.
Etiopija je 11. zemlja na svijetu po broju stanovnika
Etiopija leži između Eritreje, Sudana, Južnog Sudana, Kenije, Somalije i Džibutija i prostire se na 1.104.300 četvornih kilometara.
>Marijini obroci: Vapaj Etiopije za hranom nailazi na gluhe uši svijeta
Sa 123,4 milijuna stanovnika, Etiopija po broju stanovnika zauzima 11. mjesto na svijetu.
U Etiopiji živi oko 90 etničkih skupina. U zemlji dominiraju Amhari, koji su većinom pripadnici Etiopske pravoslavne crkve, a jedan dio su i muslimani. Amhara ima oko 20 milijuna, što je oko 27 posto ukupnog pučanstva.
Međutim, najveću etničku skupinu čine Oromo, koji žive u Etiopiji i na sjeveru Kenije. U Etiopiji ih je 25.5 milijuna ili 34,5 ukupnog pučanstva. Oromo su kršćani ili muslimani.
Najveću vjersku skupinu u Etiopiji čine kršćani, oko 63 posto, od kojih je opet najveći broj pripadnika Etiopske pravoslavne crkve, ima veći udio protestanata i vrlo mali broj katolika.
Udio muslimana u etiopiji je 34 posto. Osim pripadnika velikih vjerskih zajednica, u Etiopiji postoje i manje tradicionalne vjerske zajednice. Među manjim skupinama su i rastafarijanci, kulturno-vjerska skupina nastala na Jamajci, koja se okupljala oko cara Haile Selassija.
Veliki dio Etiopljana živi u siromaštvu
Prema navodima Svjetske banke, oko trećine žitelja Etiopije ima na raspolaganju dnevno manje od 1,25 američkih dolara.
Etiopija je početkom stoljeća bilježila veliki gospodarski rast, 2015. s 10,2 čak najveći na svijetu. Međutim, unutarnji sukobi i kaotične prilike u zemlji ne dopuštaju njegovo prelijevanje na socijalne prilike. Etiopija uglavnom izvozi poljoprivredne proizvode, među kojima dominira kava.
>Etiopija i Eritreja će obnoviti diplomatske veze
U kasnoj antici, kraljevstvo Aksum na sjeveru Etiopije bilo je jedno od prvih kršćanskih kraljevstava uopće. Povremeno je obuhvaćalo i dio Arapskog poluotoka.
Etiopija je tijekom stoljeća imala vlastite vladare, koji su s više ili manje uspjeha odolijevali kolonijalnim ambicijama europskih sila. Etiopija je bila poznata i kao Abesinija i stoljećima je obuhvaćala i današnju Eritreju.
Etiopija nikad nije bila kolonija
Jedan od važnijih datuma moderne etiopske povijesti bila je 1896. godina, kad je Etiopija nanijela teški poraz talijanskim snagama koje su pod svojom kolonijalnom vlašću imale Eritreju i dio Etiopije. Etiopija je uz Liberiju jedina afrička zemlja koja nije bila ničija kolonija.
Car Haile Selassie proglasio je 1931. prvi etiopski ustav, a 1935. talijanski diktator Benito Mussolini objavio je rat Etiopiji. Taj sukob, poznat kao “rat u Abesiniji”, trajao je do 1941. godine. U njemu je poginulo između 330.000 i 760.000 Etiopljana, odnosno između pet i deset posto pučanstva Etiopije.
Uz pomoć britanskih snaga, Etiopija je 1941. izvojevala pobjedu nad Talijanima.
Haile Selassie vladao je do 1974., kad je svrgnut u vojnom udaru nakon što je zemlja zapala u tešku gospodarsku i socijalnu krizu.
Diktatura i pokreti za neovisnost
Slijedilo je razdoblje socijalističke vojne diktature, sve go 1991. kad je došlo do političke reorganizacije države s osloncem na etničke skupine.
No to nije uklonilo unutarnje napetosti, niti kad se Eritreja 1993. osamostalila nakon gotovo tri desetljeća borbe za neovisnost. Sukobi unutar Etiopije nastavili su se.
>11. veljače 1626. – Etiopija se pridružila Katoličkoj crkvi
Napetosti su posljednjih godina posebice porasle između Tigraya i središnje vlade. Tigray poput svojedovno Eritreje također teži za samostalnošću, a borbu za neovisnost predvodi marksistička Narodnooslobodilačka fronta Tigraya (TPLF). Sukobi između tigrayskih pobunjenika i vladinih snaga odnijeli su gotovo pola milijuna života, a Tigray je potpuno opustošen.
Rat je raselio milijune, uništio osnovnu infrastrukturu i zdravstvene usluge.
Prekidi u opskrbi pomoći u 2023. godini dodatno su pogoršani s nekoliko kišnih sezona posljednjih godina što je rezultiralo jakom sušom. A ostavili su živote i sredstva za život u ruševinama i ubrzali humanitarnu krizu.
Magnus MacFarlane-Barrow iz Marijinih obroka kaže:”Teško je preuveličati koliko je ozbiljna situacija u Tigrayu. Ljudi već umiru od gladi i sve što čujemo na terenu ukazuje na utemeljen strah od puno goreg koje dolazi ako svijet ne reagira. Čuli smo izvještaje o djeci koja više ne osjećaju bol od gladi, ne zato što su jela, već zato što više nemaju energije osjećati bol.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
