Istragom Guardiana otkriveno je da su tajlandski „brodovi duhova“ koji zarobljavaju, pa čak i ubijaju radnike, povezani s globalnim lancem nabave škampa.
Guardian otkriva da u azijskoj industriji plodova mora koje prodaju najveće američke, britanske i ostale europske maloprodajne trgovine, sudjeluju robovi koji su godinama prisiljeni na neplaćeni rad pod prijetnjom ekstremnog nasilja.
Šestomjesečnom istragom utvrđeno je da je velik broj muškaraca kupljenih i prodanih poput životinja te zarobljenih na ribarskim brodovima u tajlandskim vodama sastavni dio proizvodnje škampa (u SAD-u ih obično nazivaju račićima) koji se prodaju u vodećim supermarketima diljem svijeta, uključujući i četiri vodeća globalna maloprodajna lanca: Walmart, Carrefour, Costco i Tesco.
Istragom je otkriveno da najveći svjetski uzgajivač škampa, Charoen Pokphand (CP) Foods sa sjedištem u Tajlandu, riblje brašno kojim hrani uzgajane škampe kupuje od dobavljača koji posjeduju ribarske brodove s posadom robova, upravljaju njima ili kupuju od njih.
Muškarci koji su uspjeli pobjeći s brodova koji opskrbljuju CP Foods i slične tvrtke progovorili su za Guardian o užasnim uvjetima, uključujući 20-satne smjene, redovita premlaćivanja, mučenja i pogubljenja. Neki od njih godinama su bili na moru; nekima su redovito nudili metamfetamin da bi ostali u pogonu. Neki su svjedočili ubojstvu svojih kolega robova.
Petnaest nam je radnika migranata iz Burme i Kambodže ispričalo kako su bili zarobljeni. Kažu da su platili posrednicima da im pomognu pronaći posao u tajlandskim tvornicama ili na gradilištima. Međutim, umjesto toga bili su prodani kapetanima brodova, ponekad i za samo 250 funti.
„Mislio sam da ću umrijeti,“ rekao je Vuthy, bivši redovnik iz Kambodže kojeg su prodavali od kapetana do kapetana. „Držali su me u lancima, nije ih bilo briga za mene i nisu mi davali hranu … Prodavali su nas kao životinje, no mi nismo životinje – mi smo ljudska bića.“Još jedna žrtva trgovine ljudima kaže da je ispred njega ubijeno čak 20 robova, od kojih je jedan bio vezan za četiri broda ud po ud i raščetvoren po moru.
„Tukli su nas čak i ako smo naporno radili,“ kaže drugi. „Svi su Burmanci, [čak i] na svim ostalim brodovima, bili žrtve trgovine ljudima. Bilo nas je toliko [robova] da bi nas bilo nemoguće sve prebrojiti.“
CP Foods, tvrtka s godišnjim prihodom od 33 milijarde američkih dolara koja se reklamira kao „kuhinja svijeta“, prodaje vlastitu hranu za škampe drugim uzgajivačima i opskrbljuje međunarodne supermarkete, kao i proizvođače hrane i maloprodajne trgovine hranom, smrznutim ili kuhanim škampima i gotovim jelima. Prodaju i sirove škampe distributerima hrane.
Uz Walmart, Carrefour, Costco i Tesco, Guardian je utvrdio da su mušterije CP Foodsa i Aldi, Morrisons, Co-operative i Iceland. Svi oni prodaju smrznute ili kuhane škampe, ili gotova jela, koja nabavljaju od CP Foodsa i njegovih podružnica. Iz CP Foodsa priznaju da se u lancu njihova dobavljača koristi rad robova.
„Nismo ovdje da bismo opravdali to što se događa,” kaže Bob Miller, generalni direktor britanskog CP Foodsa. „Znamo da su neke stvari po pitanju sirovina koje dolaze [u luku] upitne, no nismo u mogućnosti vidjeti do koje mjere.“
Lanac nabave funkcionira ovako: Brodovi s robovima koji plove međunarodnim vodama u blizini Tajlanda grabe velike količine „ribljeg otpada“, mlade ili nejestive ribe. Guardian je pratio tu ribu do iskrcavanja u tvornice, gdje je bila samljevena u riblje brašno i dalje prodana CP Foodsu. Tvrtka koristi to riblje brašno za prehranu uzgajanih škampi, koje potom otprema međunarodnim kupcima.
Na ropstvo u tajlandskoj ribarskoj industriji već su upozoravale nevladine organizacije i UN-ova izvješća.
Međutim, sada je po prvi put Guardian utvrdio kako djelići dugih, složenih lanaca nabave povezuju ropstvo s vodećim proizvođačima i maloprodajnim trgovinama.
„Ako kupujete škampe ili račiće s Tajlanda, kupujete plod rada robova,“ kaže Aidan McQuade, direktor međunarodne organizacije Anti-Slavery International.
Guardian je obavio desetke razgovora s ribarima, kapetanima brodova, upraviteljima brodova, vlasnicima tvornica i tajlandskim službenicima u raznim tajlandskim lukama i u njihovoj okolici. Tajland je prvi u svijetu po izvozu škampa u ogromnoj industriji izvoza morskih plodova čija se vrijednost procjenjuje na otprilike 7,3 milijarde američkih dolara. Kroz multinacionalne tvrtke poput CP Foodsa, Tajland izvozi otprilike 500 000 tona škampa svake godine – gotovo 10% te količine uzgoji sam CP Foods.
Iako je ropstvo protuzakonito u svim zemljama svijeta, uključujući i Tajland, prema podacima Međunarodne organizacije rada oko 21 milijun muškaraca, žena i djece robovi su diljem svijeta. Ti su ljudi ili prodani kao materijalno vlasništvo, prisiljeni raditi pod fizičkom i psihičkom prijetnjom, ili su pod nadzorom svojih „poslodavaca“. Tajland se smatra glavnim izvorom ropstva, zemljom preko koje se prevoze robovi ili u koju se dovoze robovi, te se vjeruje da je trenutačno gotovo pola milijuna ljudi zarobljeno unutar granica Tajlanda. Nema službenog podatka koliko je muškaraca zarobljeno na ribarskim brodovima. Međutim, tajlandska vlada procjenjuje da oko 300 000 ljudi radi u tajlandskoj ribarskoj industriji, od čega 90% čine migranti izloženi obmanama i trgovini ljudima. Skupine koje se bore za ljudska prava već dugo ukazuju na činjenicu da Tajlandu nedostaje radne snage u ribarskom sektoru, što je, zajedno s povećanom američkom i europskom potražnjom jeftinih škampi, dovelo do potrebe za jeftinom radnom snagom.
„Željeli bismo riješiti problem u Tajlandu, jer nema sumnje da su za dobar dio tog problema odgovorni trgovački interesi,“ priznaje Bob Miller iz CP Foodsa. Otkrića Guardiana objavljena su u presudnom trenutku. Nakon što je četiri uzastopne godine primao upozorenja da ne čini dovoljno u borbi protiv ropstva, Tajland bi mogao pasti na najniže mjesto ljestvice indeksa trgovine ljudima američkog State Departmenta, kojim se ocjenjuje 188 naroda prema tome koliko se dobro bore s trgovinom ljudima i što čine da je spriječe.
Degradiranje na treću razinu stavilo bi Tajland, koji se suočava s posljedicama vojnog udara, uz bok Sjevernoj Koreji i Iranu, te bi moglo ugroziti trgovačke odnose koje Tajland ima s SAD-om.
„Tajland predano radi na obračunu s trgovinom ljudima,“ rekao je tajlandski veleposlanik u SAD-u, Vijavat Isarabhakdi. „Znamo da se još mnogo toga mora učiniti, no već smo značajno napredovali u rješavanju tog problema.“
Iako je tajlandska vlada izjavila za Guardian da im je „borba protiv trgovine ljudima nacionalni prioritet“, naša je tajna istraga razotkrila industriju u kojoj vlada bezakonje, a pokreću je zločinci i tajlandska mafija – djelovanje im olakšavaju tajlandski službenici, a stanje održavaju posrednici koji vlasnicima brodova pribavljaju jeftinu radnu snagu.
„Tajlandske vlasti mogle bi se riješiti posrednika i organizirati [legalno] zapošljavanje,“ rekao je jedan tajlandski službenik iz viših krugova zadužen za istraživanje slučajeva trgovine ljudima, pod uvjetom da ostane anoniman. „Međutim, vlada to ne želi učiniti, ne želi poduzeti mjere. Dok god vlasnici [brodova] ovise o posrednicima a ne o vladi kada se radi o pronalaženju radnika, problem neće nestati.”
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi tajlandska industrija izvoza plodova mora vjerojatno propala da nema ropstva. Prema njihovim riječima, tajlandska vlada nije motivirana za poduzimanje mjera. Pozivaju potrošače i međunarodne maloprodajne lance da zahtijevaju poduzimanje mjera.
„Svjetske marke i maloprodajne trgovine mogu učiniti mnogo toga dobroga, i to bez rizika da ugroze same sebe, postavljanjem standarda svojim dobavljačima, koji obično uključuju zabranu prisilnog rada i rada djece,“ kaže Lisa Rende Taylor iz organizacije Anti-Slavery International.
„A ako lokalni proizvođači uvide da nepridržavanje tih zahtjeva ima za posljedicu gubitak posla, moglo bi doći do ogromne pozitivne promjene u životima radnika migranata i žrtava trgovine ljudima.“ Guardian je upitao predstavnike supermarketa što misle o otkrićima o ropstvu u njihove lancima nabave.
Svi su rekli da osuđuju ropstvo i trgovanje ljudima. Istaknuli su i da imaju na raspolaganju revizijske sustave za provjeru radnih uvjeta. Nekoliko se maloprodajnih trgovina pridružilo inicijativi Project Issara („projekt Sloboda“) da bi raspravljali o tome kako odgovoriti na situaciju, a neki su sudjelovali na sastanku s najvećim proizvođačima iz Bangkoka krajem prošloga mjeseca i razgovarali o ropstvu.
Iz Walmarta, najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca, poručili su: „Aktivno se bavimo ovim problemom te imamo važnu ulogu u okupljanju dioničara s ciljem iskorjenjivanja trgovine ljudima u tajlandskom sektoru izvoza morskih plodova.“
Iz Carrefoura kažu da provode socijalne revizije svih dobavljača, uključujući tvornicu CP-a koja ih dijelom opskrbljuje škampima. Postrožili su proces nakon upozorenja iz 2012. godine. Priznaju da nisu proveli provjere do samoga dna svojih složenih lanaca.
Iz Costca su nam rekli da će tražiti od svojih dobavljača tajlandskih škampi „da poduzmu korektivne mjere kako bi regulirali svoje izvore sirovina.“
Glasnogovornik Tesca je izjavio: „Smatramo da je ropstvo u potpunosti neprihvatljivo. Surađujemo s tvrtkom CP Foods da bismo osigurali da u lancu nabave nema ropstva, kao i s Međunarodnom organizacijom rada [ILO] i Inicijativom za etičko trgovanje kako bismo postigli veću promjenu u tajlandskoj ribarskoj industriji.
Iz Morrisonsa poručuju da će se pod hitno udružiti s CP-om. „Zabrinuti smo zbog rezultata istrage. Naša politika etičkog trgovanja zabranjuje uporabu prisilnog rada od strane dobavljača i njihovih dobavljača.“
Co-operative je među onima koji tvrde da već rade na razumijevanju „uvjeta rada izvan samog procesa prerade“. „Ozbiljan problem trgovanja ljudima na ribarskim brodovima predstavlja izazov, i zahtijeva da se udružimo.“
Generalni direktor korporativne nabave za Aldi UK, Tony Baines, kaže: „Naši standardi za dobavljače, koji su dio Aldijevih ugovornih uvjeta, propisuju da se naši dobavljači moraju pridržavati važećih državnih zakona, minimalnih standarda industrije te konvencija za ljudska prava ILO-a i UN-a, ovisno o tome koji je standard stroži.
„Ti standardi zahtijevaju i da dobavljači ne budu uključeni ni u kakav oblik prisilnog rada i aktivnosti povezanih s time. Aldi neće tolerirati aktivnosti i uvjete na radnome mjestu koji krše osnovna ljudska prava.“
Iz Icelanda kažu da nabavljaju samo jednu liniju proizvoda sa škampima iz podružnice CP-a, no da im je drago što se CP „iznimno trudi povisiti standarde u tajlandskoj ribarskoj industriji“.
Iz CP-a su priopćenjem poručili da smatraju da je ispravno iskoristiti svoj vlastiti trgovački značaj kako bi pokušali utjecati na tajlandsku vladu da učini nešto po pitanju tajlandske ribarske industrije, a ne da okreće leđa, iako pokreću planove za uporabu alternativnih proteina u uzgoju škampa, tako da do 2021. godine mogu eliminirati tajlandsko riblje brašno ako bude potrebno. Kažu da su već postrožili kontrole nad načinom na koji nabavljaju riblje brašno. Priznaju da su radnici na brodovima iskorištavani, no dodaju da tajlandsko ministarstvo ribarstva i dalje odbija priznati da su neprijavljeni brodovi problem. „Možemo ništa ne poduzeti i biti svjedoci kako ti problemi društva i okoliša uništavaju mora oko Tajlanda, ili možemo pomoći u pokretanju planova za poboljšanje. Dobro napredujemo,“ kažu.
