Bilandžić za Narod.hr: Ne treba očekivati velike promjene u američkoj vanjskoj politici

Ishod američkih predsjedničkih izbora neće se značajno odraziti na ulogu SAD-a u svijetu, smatra politolog i stručnjak za sigurnosnu politiku Mirko Bilandžić. U slučaju pobjede Donalda Trumpa, ne treba očekivati velike promjene u američkoj vanjskoj politici, rekao je Bilandžić za Narod.hr.

“Amerika je još uvijek jedina supersila, bez obzira na sve izazove, bez obzira na sve rivale, zvali se oni Kina, Rusija, BRICS-države ili Europska unija, bilo kako se zvali. Nesporno jedina država koja posjeduje sva četiri atributa državne moći, ideološku, političku, vojnu i gospodarsku moć u cijelosti. To nema ni jedna druga država”.

U SAD-u je ‘unutarnja politika jedan svijet, a vanjska drugi’, podsjeća Bilandžić

Glede povezanosti američke unutarnje i vanjske politike, Bilandžić upozorava da je za SAD “unutarnja politika jedan svijet, a vanjska politika drugi”.

>Sigurnosni stručnjak Bilandžić: ‘Rusija na čelu s Putinom želi poziciju koju je ranije imao SSSR’

Štoviše, “unutarnja politika nije nikakva determinanta američkoj vanjskoj politici. Jedina determinanta američkoj vanjskoj politici su američki strateški interesi, koji su zadani”, podsjeća.

Bilandžić smatra da pokušaj atentata može povećati Trumpove izborne šanse. Ali ako on dođe na vlast, neće reći Ukrajini da položi oružje i preda se Rusiji.

‘Nema toga američkog predsjednika koji će napustiti američke strateške interese’

“Nema toga američkog predsjednika koji će napustiti američke strateške interese. Ja ne vjerujem da će se tu nešto mijenjati“, jasan je Bilandžić. Naglašava kako se može promijeniti pristup, operacionalizacija tog strateškog cilja, “ali nema tog predsjednika koji će reći: prepuštamo Ukrajinu Rusiji, priznat ćemo agresiju i rezultate agresije. Omogućit ćemo Rusiji da ekspandira u takvom agresivnom ponašanju. Ja mislim da takvog nema”, zaključuje.

Sličan se pristup može očekivati i u odnosu prema Bliskom istoku i drugim svjetskim kriznim žarištima. “Nema američkog predsjednika koji će reći Izrael više nije strateški saveznik SAD-a i SAD nisu zaštitnik sigurnosti Izraela. Nema toga američkog predsjednika koji će reći Kini da okupira Tajvan” i da ne vrijedi više zakon o sigurnosti i uzajamnoj suradnji, gdje je Amerika jamac sigurnosti Tajvana.

Ako Trump pobijedi, očekuje se politika u s skladu s njegovim prvim mandatom

Bilandžić smatra mogućim da Trump, ako dobije drugi mandat, nastavi politiku u skladu s prvim mandatom.

>Trump pomirljiv nakon atentata: Bit ću predsjednik svih Amerikanaca, a ne samo polovice

“A taj prvi mandat je bio na način da je on vanjsku politiku vodi kao biznis. To je vodio na profitnim načelima. On to već najavljuje. Rekao je, mi ćemo štititi Tajvan, ali vi to platite”.
Podsjeća da se na isti način postavio i prema partnerima u NATO-u, zahtjevom da članice izdvajaju dva posto BDP-a za sigurnost.

No Bilandžić u takvom pristupu ne vidi nikakve dramatične promjene. “To su zahtjevi organizacije za financiranjem NATO-a. Ni jedan njegov zahtjev nije promijenio stratešku orijentaciju NATO-a ni ciljeve NATO-a.”

Bilandžić: U Americi upravlja profesionalna administracija

“Svijet je prepun kriznih žarišta, Amerika ih mora rješavati. Je li rješenje nastavak ovog rata iscrpljivanjem Rusije i Ukrajine? Je li rješenje da moćni Izrael ne može pobijediti Hamas? Očigledno tu treba tražiti neka druga rješenja”, pojašnjava.

Kad je riječ o mogućoj promjeni političkog smjera, Bilandžić naglašava da se to u Americi ne može dogoditi personalizacijom upravljanja državom.

“U Americi upravlja profesionalna administracija. Nema toga američkog predsjednika koji će staviti u ladicu izvješće CIA-e i savjete CIA-e o situaciji u svijetu, preporuke u pogledu nekog kriznog žarišta”, napominje.

‘Nema podređivanja institucija sebi’

“Nema podređivanja institucija sebi, već te institucije bitno utječu na te osobnosti, koje nisu osobnosti nego institucije kad dođu na te pozicije”, pojašnjava.

Bilandžić podsjeća da je nešto slično napravio George Bush mlađi kad je krivotvoreno izvješće CIA-e u odnosu na iračku krizu, odnosno kad je izvješće CIA-e služilo za opravdavanje vlastitih političkih orijentacija.

>Orban i Trump razgovarali o miru u Ukrajini

“Tako nešto je moguće u praksi, ali s obzirom upravo na taj odnos polarizacije, na odnos između profesionalnih institucija, visoko profesionalnih, rigidno profesionalnih i politike, to je sve manje izvjesno, zaključuje.

U tom kontekstu, ne vjeruje da će dolazak predsjednika Trumpa redefinirati američku stratešku poziciju na međunarodnoj sigurnosnoj sceni.

Odnosi s Rusijom i Kinom

Bilandžić naglašava da je sigurnost u kontekstu ozbiljnih kriznih žarišta izazov Americi, zbog ozbiljnog rivalskog odnosa među silama. Upozorava pritom na dva ključna odnosa
“Jedan je u ekonomskoj sferi  s Kinom, koji može prijeći i u političko-sigurnosnu sferu, a drugi je s Ruskom Federacijom. Pri čemu je ovaj drugi odnos hladnoratovski u posthladnoratovskom razdoblju”.

Unatoč izostanku ideologije, u odnosu s Rusijom postoji uzajamna sekuritizacija, etiketiranja kao neprijatelja broj jedan, kao egzistencijalne prijetnje.

“Iz te pozicije, imamo borbu za sfere interesa i za utjecajne zone. To je taj hladnoratovski kontekst u posthladnoratovskom razdoblju“.

Bilandžić ne vidi izglede za američki izolacionizam. “Ne vidim opciju da će američki predsjednik reći evo ja se povlačim, da se dogodi izolacionizam. Bilo je nekih pobuda i nekih inicijalnih glasova u prvom mandatu predsjednika Trumpa, pa je bilo i ‘America first’, pa su to neki iščitavali kao izolacionizam“.

Izolacionistička politika SAD-a nije moguća, naglašava Bilandžić

“U predvidljivom razdoblju budućnosti, izolacionistička politika Sjedinjenih Američkih Država nije moguća”, jasan je Bilandžić. “To bi”, tvrdi, “značilo dramatične, nagle, radikalne promjene u svijetu. A što je sadržaj tih dramatičnih promjena, ja mislim da najjači simulacijski uređaj teško bi to predvidio”.

Bilandžić se osvrnuo i na populizam s radikalnim diskursima u američkoj politici, što je po njegovu mišljenju bitno izraženo i uvjetuje krizu politike. Postavlja se pitanje što je danas ljevica, što desnica, a što je centar.

“To je ta kriza političkog sistema, kriza političkih stranaka, kriza opće politike. To je već na sceni. Teško je odgovoriti na pitanje što je tu uzrok a što posljedica, gdje je nastalo, ali vidimo taj kontinuitet krize”.

Na kraju, Bilandžić se ponovno osvrnuo na strukturu političkog odlučivanja u SAD-u, ponovivši da u slučaju pobjede Trumpa ne treba očekivati izolacionistički pristup.

Upozorava na američke strateške interese, na nacionalnu sigurnost. “To je viši interes, sfera nacionalne sigurnosti. Zato Trump neće otići u izolacionizam i napustiti funkciju američkog lidera broj jedan”, zaključuje Bilandžić.