S novčićem u ruci, Stojan Stojmenov (96) iz seoceta Curkve blizu Sofije naginje se iznad stola i iskušava sreću s još jednom strugalicom.
“Kažem sebi: ‘dobit ću ponovno‘, za to nisu velike šanse, ali tko zna”, kaže Stojmenov i namigne.
On je jedan od tisuća Bugara koji su posljednjih godina poludjeli za instant lutrijom u obliku strugalica.
Stojmenov je u veljači ‘ostrugao’ srećku s 5.000 leva (gotovo 20 tisuća kuna), što je otprilike 25 njegovih mirovina.
Novac je podijelio sinu, unuku i praunuku.
Zahvalili su mu se tako što su mu za rođendan kupili još strugalica.
U kafiću u kojem je Stojmenov kupio dobitnu strugalicu stolove su zauzeli njegovi kolege kockari.
“Prodajem ih više nego bilo čega drugog”, kaže djevojka za blagajnom.
Kritičari smatraju da postojeći zakoni ne prate enorman rast prodaje srećaka. Naime, čak i djeca, neovisno o dobi, mogu kupiti strugalicu.
“Ja igram s vremena na vrijeme, ali sa mnom u razredu je dečko koji ih stalno kupuje”, kaže desetegodišnji Denislav, netom pošto je dva leva umjesto za ručak potrošio na lutriju.
Prema studiji koju je naručila bugarska država u srpnju 2016., na sjeverozapadu zemlje, inače najsiromašnije regije EU-a, deset posto srednjoškolaca kupuje strugalice svaki dan, a još 11 posto jednom tjedno.
Alarm zbog “epidemije”
Prema procjeni bugarskog financijskog tjednika Kapitala, 100 milijuna strugalica prodano je lani u zemlji s manje od sedam milijuna stanovnika.
Prema istraživanju javnog mnijenja iz travnja ove godine 57 posto Bugara sudjeluje u nekom obliku kockanja i vlasti su zabrinute jer to poprima epidemiološki oblik ovisnosti.
Stručnjaci smatraju da Bugarska nakon Malte ima drugu najveću kockarsku industriju u EU-u.
Kockarska industrija u Bugarskoj se manje oporezuje, od, primjerice, duhanske industrije. Nadalje, tvrtke koje pružaju usluge igara na sreću po bugarskim zakonima ne trebaju donirati određeni dio svog profita u dobrotvorne svrhe. Po tome je Bugarska jedina iznimka u EU-u.
Neki političari žele obuzdati rastući fenomen.
Cvetan Cvetanov, zamjenik predsjednika vladajuće stranke GERB, upozorio je na “epidemiju kod adolescenata i ljudi niskog socijalnog statusa”.
Rupe u trenutnim zakonima odlično se vide u pravilima o oglašavanju igara na sreću.
Televizijske reklame za lutriju tehnički su zabranjene, ali dozvoljeni su razgovori s dobitnicima nagrada, koji oduševljeno pričaju o svojim dobicima do 200.000 leva te poručuju kako svakodnevno kupuju po srećku uz jutarnju kavu.
Dostupnost srećki u kafićima, trgovinama i kioscima tolika je da je zamjenik premijera Valeri Simeonov rekao da ih se “jedino ne može kupiti u crkvama”.
Vlada je u prvom dijelu ove godine predložila izmjene zakona o igrama na sreću i one su sada u parlamentarnoj proceduri.
Izmjenama zakona zabranjena bi bila najava izvlačenja rezultata lutrije, dobitnika i iznosa na televiziji. Također, zabranjena bi bila prodaja strugalica maloljetnicima, a odraslima bi se ograničila na posebne kioske.
“Ubojstvo sporta”
Međutim, postoje moćni protivnici strožih zakona.
Bugarsko udruženje poslodavaca KRIB predložilo je blažu verziju zakonskih promjena prema kojima bi televizijski programi samo morali staviti upozorenja o rizicima od ovisnosti.
KRIB strahuje da će predložene izmjene imati “teške posljedice” za medije i sportske klubove, kao i za 177.000 zaposlenih u kockarskoj industriji.
Prema podacima agencije Nielsen Admosphere, kockarske su tvrtke bile najveći oglašivač na bugarskoj televiziji u 2017.
Bugarski nogometni savez oštro se protivi izmjenama zakona zbog činjenice da su sponzori klubova često iz industrije igara na sreću.
Bugarska nogometna zvijezda Hristo Stoičkov, koji je sudjelovao u reklamama za online klađenje, glasan je zagovornik igara na sreću i poručuje da novi planovi borbe protiv raširenog kockanja znače i “ubojstvo sporta”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
