Dogovorena nova zapovjedna struktura NATO-a

Foto: fah

Ministri obrane zemalja članica NATO-a dogovorili su tijekom dvodnevnog sastanka u Bruxellesu obrise nove zapovjedne strukture NATO-a, kako bi se Savez prilagodio novim sigurnosnim izazovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na summitu u Varšavi prošle godine odlučili smo pokrenuti analizu zapovjedne strukture NATO-a u svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja. Kako bismo osigurali da ono bude sposobno obavljati posao punog spektra misija Saveza, danas smo dogovorili obrise prilagođene zapovjedne strukture, koji će biti temelj za daljnji rad”, izjavio je po završetku sastanka glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Konačna odluka o novoj zapovjednoj strukturi može se očekivati na sljedećem sastanku ministara obrane u veljače sljedeće godine.

Dvodnevni sastanak, koji je završio u četvrtak, prvi je sastanak ministara obrane u sklopu priprema za summit NATO-a, koji će se održati u Bruxellesu 11. i 12. srpnja sljedeće godine, a na kojem se osim o novoj zapovjednoj strukturi razgovaralo i o Sjevernoj Koreji, angažmanu država članica u Afganistanu i o sigurnosnim izazovima današnjice.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, koji je sudjelovao na sastanku, podržao je rad na adaptaciji zapovjedne strukture NATO-a, kazavši da je to korisno za sigurnost svih saveznica pa tako i Hrvatske i istaknuvši da u postojećoj zapovjednoj strukturi NATO-a Hrvatska u potpunosti ispunjava svoje obveze, odnosno sudjeluje s ukupno 19 pripadnika oružanih snaga RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od ključnih elemenata nove zapovjedne strukture jest Zapovjedništvo za Atlantik, koje treba osigurati slobodnu i zaštićenu morsku komunikaciju između Europe i Sjeverne Amerike.

Zatim, novo zapovjedništvo za poboljšanje pokretljivosti vojnih snaga u Europi i jačanje logističke funkcije NATO-ove zapovjedne strukture.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg ističe da je za poboljšanje mobilnosti vojnih snaga potrebno napraviti još niz drugih stvari poput donošenja nacionalnog zakonodavstva radi lakšeg prelaska granica, osigurati transportne kapacitete, poboljšati infrastrukturu poput cesta, mostova, željeznice i luka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministri obrane su naglasili i potrebu jačanja obrane od kibernetičkih napada, dok su sjevernokorejski balistički i nuklearni program ocijenili kao prijetnju Savezu ali i partnerskim državama.

Posljednja sjednica dvodnevnog ministarskog sastanka bila je posvećena misiji “Odlučna potpora” u Afganistanu, na kojoj su sudjelovale i partnerske države koje doprinose toj misiji u kojoj je trenutačno raspoređeno 13000 vojnika iz 39 država. Hrvatska trenutno u toj misiji sudjeluje s 98 pripadnika oružanih snaga RH, dok će o daljnjem angažmanu odlučivati Hrvatski sabor.

Ministar Krstičević tijekom sastanka imao je priliku razgovarati i s američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom te njemačkom ministricom obrane Ursulom von der Leyen, najznačajnijim i strateškim partnerima za Hrvatsku u području obrane i sigurnosti, kao i s poljskim ministrom obrane Antonijem Macierewiczem te ministrom obrane Litve Raimundasom Karoblisom, u svjetlu činjenice da pripadnici oružanih snaga RH sudjeluju ili će uskoro sudjelovati u borbenim grupama NATO-a raspoređenim u tim dvjema saveznicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Krstičević održao je i bilateralni sastanak s novoimenovanom ministricom obrane Albanije Oltom Xhacka pri čemu je potvrđena dobra obrambena suradnja dviju zemalja, posebice u okviru Američko-jadranske povelje (A5), a naglašene su i mogućnosti za unaprjeđenje iste, posebice u području suradnje dviju mornarica, kao i u području školovanja dočasnika i časnika, priopćilo je Ministarstvo obrane RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.