Američki predsjednik Donald Trump u utorak je rekao da je spreman zaobići Kongres i angažirati američku vojsku na izgradnji zida na granici između SAD-a i Meksika, čak i ako američki zastupnici ne podrže financiranje izgradnje.
Nekoliko sati prije sastanka s vodećim demokratima, Trump je u nizu ranojutarnjih tweetova pohvalio poteze svoje administracije kojima je cilj blokiranje migranata na granici s Meksikom. Trump je naglasio da su napori da se zaustavi karavana migranata na putu prema SAD-u bili uspješni, te najavio da će “Zid biti izgrađen”.
Američki predsjednik je financiranje graničnog zida, što je bilo njegovo predizborno obećanje, proglasio najvažnijim pitanjem u sklopu postizanja dogovora u Kongresu o federalnoj potrošnji prije nego 21. prosinca istekne dvotjedni rok o privremenom financiranju federalne vlade. Trump traži od Kongresa da odobri pet milijarda dolara za izgradnju zida.
“Ako nam demokrati ne daju glasove kako bismo osigurali svoju Zemlju, Vojska će sagraditi preostale sekcije Zida”, rekao je Trump putem Twittera.
Vođe demokrata u Kongresu Chuck Schumer i Nancy Pelosi – koji su ranije izgradnju zida proglasili “nemoralnom” – trebali bi Trumpu tijekom sastanka kasnije u utorak ponuditi ‘samo’ 1,3 milijarde dolara za graničnu sigurnost, rekao je neimenovani visoki dužnosnik demokrata.
Europarlamentarci žele humanitarne vize učiniti dostupnijima
A dok se Trump bavi rješenjima koja bi zaštitila državne granice, zastupnici u Europskom parlamentu podržali su u utorak na plenarnoj sjednici prijedlog kojim pozivaju Komisiju da predloži nacrt zakona prema kojem bi se tražiteljima azila omogućilo izdavanje humanitarnih viza u konzulatima ili ambasadama članica EU-a.
Parlament vjeruje da bi humanitarne vize pomogle u sprječavanju nedopustivih smrtnih slučajeva na Sredozemlju i migracijskim putevima unutar EU-a. Izvjestitelj Juan Fernando López Aguilar (S&D) podsjetio je da je najmanje 30 tisuća ljudi izgubilo živote na Mediteranu od početka izbjegličke krize.
“Više od 90 posto ljudi koji su zatražili azil u Europi došlo je ovdje koristeći nezakonite načine, te se moramo pitati zašto. Zato što nisu imali na raspolaganju zakonit način dolaska u EU. Prema našem prijedlogu svatko ima pravo da ga se sasluša, bez da riskira svoj život ili živote svojih voljenih ulaskom u mreže trgovanja ljudima”, istaknuo je López Aguilar.
Zastupnici od Komisije traže da izradi nacrt zakona do 31. ožujka 2019. kojim će se tražiteljima azila omogućiti teritorijalno ograničena privremena dozvola za ulazak u određenu državu članicu kako bi mogli službeno zatražiti azil u bilo kojem europskom konzulatu i ambasadi ili u izaslanstvu EU-a.
Europski parlament predlaže da se humanitarne vize odobre npr. obiteljima koje pripadaju vjerskim skupinama koje su u progonu ili pod stalnim prijetnjama, zatim LGBT osobama u nekim muslimanskim zemljama ili etničkim skupinama čija je sigurnost u cjelini ugrožena.
No prije izdavanja vize, svaki podnositelj zahtjeva za vizu će biti podvrgnut sigurnosnom pregledu kroz relevantne nacionalne i europske baze podataka “kako bi se osiguralo da osoba ne predstavlja sigurnosni rizik”, stoji u priopćenju Parlamenta.
Prijedlog novog sustava europskih humanitarnih viza kojeg je u prosincu prihvatio Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici podržao s 429 glasa za, 194 protiv i 41 suzdržanih.
Zastupnici su u utorak na sjednici usvojili i drugo Lopezovo izvješće o novim pravila o vizama za kratkotrajne boravke u EU. Posljednjih nekoliko godina broj zahtjeva za vizu porastao je za 50 posto, sa 10,2 milijuna u 2009. na 15,2 milijuna u 2016. godini.
Nova pravila imaju za cilj pojednostavniti postupke za legitimne putnike koji posjećuju Schengensku zonu za turizam, trgovinu i poslovanje, spriječiti neovlašteno useljavanje i pridonijeti unutarnjoj sigurnosti.
Neka od pojednostavljenja odnose se na to da neki podnositelji zahtjeva za vizu možda neće morati osobno podnijeti prijave čime će se smanjiti redovi, zdravstveno osiguranje neće biti preduvjet za traženje vize, naknada za vizu će se povećati sa 60 na 80 eura te će biti moguće podnijeti zahtjev do devet mjeseci prije predviđenog putovanja umjesto šest kako predlaže Komisija.
Izvješće o izmjeni Uredbe o uspostavi Zakonika o vizama vratit će se natrag Odboru (LIBE) na pregovore kako bi se što prije započelo s trijalogom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
