Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je u utorak sa švicarskom predsjednicom Doris Leuthard na Pantovčaku i kazala da se nada jačanju gospodarske suradnje s tom zemljom.
Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako je sa švicarskom kolegicom razgovarala posebice o gospodarstvu, ali i o položaju Hrvata u Švicarskoj i slobodi kretanja hrvatskih državljana u toj državi koja je dio šengenskog prostora iako nije članica Europske unije.
Sloboda kretanja i otvaranje tržišta rada hrvatskim državljanima regulirano je Protokolom III. Sporazuma o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije, koji je Bern ratificirao prošle godine, ali se čeka njegova primjena.
“Kašnjenje implementacije nema veze s Hrvatskom nego s postupkom u švicarskom parlamentu”, naglasila je švicarska predsjednica, dodavši kako se veseli konačnom uvođenju tog Protokola.
Što se tiče gospodarske suradnje, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako se ona može pojačati u području turizma, ali i kroz bolju suradnju između naših institucija za promicanje izvoza i ulaganja.
“Nadam se da Hrvatska može iskoristiti know-how Švicarske u promicanju kulture poduzetništva i investicijske klime, te svih onih iskustava koja ju čine jednom od najpovoljnijih država u svijetu za poslovanje”, kazala je Grabar-Kitarović.
Dodatni prostor u jačanju ekonomskih veza postoji na području prehrambene industrije, izgradnji prometne infrastrukture, te u visokoj IT tehnologiji, dodala je hrvatska predsjednica.
Leuthard je podsjetila kako je prošle godine došlo do povećanja međusobne trgovine dviju država od 16 posto, te da je više od 250 tisuća švicarskih državljana posjetilo Hrvatsku.
Složila se kako postoji prostor za povećanje zajedničkih gospodarskih aktivnosti, istaknuvši kako buduća suradnja leži u olakšanju švicarskih investicija u Hrvatskoj koje će pridonijeti gospodarskom razvoju.
Grabar-Kitarović je pozdravila činjenicu da dvije države mogu krenuti u implementaciju projekata koji su planirani za razdoblje 2016-2024. unutar okvirnog hrvatsko-švicarskog sporazuma o programima suradnje usmjerenima na ekonomsku i socijalnu koheziju, na zaštitu okoliša i druga područja.
Sigurnosno okruženje
Dvije čelnice su razgovarale i o pitanjima vezanima za Europsku uniju, od Brexita do migracija, ali i o prostoru jugoistoka Europe.
“Poseban naglasak stavila sam na činjenicu da Europska unija i NATO, ali i globalna zajednica, moraju vratiti fokus na naše susjedstvo… kako se ovo razdoblje zastoja ne bi dalje odrazilo na reverzibilne procese koji bi mogli omogućiti vakuum kojeg će ispuniti neke treće države sa svojim agendama”, naglasila je Grabar-Kitarović.
Leuthard je rekla kako Švicarska kao članica Schengena i potpisnica Dublinskog sporazuma smatra da se trebaju čuvati vanjske granice te pojačati suradnja sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka kako bi se omogućilo da ljudi ostanu u svojim domovinama.
Predsjednice su razgovarale i o stanju u Ukrajini, Turskoj i Bliskom istoku, o suradnji u međunarodnim organizacijama, kao i o održivom razvoju.
“Provedba ciljeva za održivi razvoj jednako je ključna u otklanjanju onih korijenskih uzroka koji migracije čine problemom današnjice, ali i sutrašnjice, jer će sve veći broj ljudi migrirati iz raznih razloga, od gospodarskih do okolnosti rata, nesigurnosti i terorizma, ali isto tako i zbog klimatskih promjena”, zaključila je Grabar-Kitarović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
